Pazite s konzumacijom vode jer pretjerivanje nije dobro, a evo i zašto

Voda čini oko 60 posto naše ukupne tjelesne težine i omogućava organima normalan rad, regulira tjelesnu temperaturu, održava zglobove podmazanima, prenosi hranjive tvari stanicama i pruža vlagu koži. Zbog svega toga čak i blaga dehidracija može biti veliki stres za tijelo, rekla je dijetetičarka i glasnogovornica američke Akademije za prehranu i dijetetiku Melissa Majumdar.

“Ako nismo adekvatno hidrirani, mogu se javiti i mučnina i gubitak apetita, a može nam biti teško i usredotočiti se i obavljati bilo kakve fizičke zadatke”, kaže Majumdar.

No koliko nam je vode dovoljno? Medicinski institut ženama preporučuje oko 2,7 litre tekućine dnevno, a muškarcima 3.7 litre, ali ta preporuka se odnosi na svu tekućinu koju unosimo, čak i preko namirnica bogatih vodom poput voća, povrća ili juha. S obzirom da oko 80 posto unosa vode dolazi iz tekućine i oko 20 posto iz hrane, preporučeni je unos tekućine oko 9 čaša dnevno za žene i 12 i pol za muškarce, što je, smatra Majumdar, vrlo općenita preporuka.

“Ako ste npr. trkač na duge staze i gubite puno tekućine kroz znoj, posebno u vrućim, vlažnim uvjetima, trebat će vam puno više vode nego nekom tko vježba u teretani ili ne vježba uopće”, ističe ona, kao što će netko s više mišićne mase imati veće potrebe za vodom od onih sa manje.

“Vitki ljudi trebaju više vode”, kaže Majumdar ali napominje i da su oni vjerojatno i aktivniji pa će i zbog toga više piti. A kod unosa tekućine, kaže, treba uzeti u obzir i čimbenike kao što su trudnoća i dojenje, kao i razne bolest te ekstremne vanjske temperature.

Što se sve “broji” kao voda?

Dok je voda mnogim nutricionistima jedina tekućina koju spominju i druga pića mogu biti uključena u svakodnevni unos tekućine (vode), npr. mlijeko bogato hranjivim sastojcima, pa čak i kava i čaj.

“Sva tekućina koju unesete u organizam, a nema dodatne šećere i nije alkohol, broji se pod vodu”, kaže Majumdar i dodaje da će alkohol iz tijela samo izvući potrebnu tekućinu, ali i da kava i čaj bez obzira na njihove loše strane ipak hidratiziraju tijelo.

“Za zdravlje je najbolje izbjegavati napitke koji sadrže šećer jer su oni obično beskorisni što se tiče hranjivih sastojaka. Izuzetak je samo 100 postotni voćni sok, no ni previše soka nije dobro zbog koncentriranog šećera iz voća”, kaže ona.

Preporuka instituta, kako dodaje, uključuje i hranu bogatu vodom poput lubenica naranči, jabuka, grožđa, krastavca, zelene salate, celera i kupusa, premda je gotovo nemoguće mjeriti unos tekućine kroz hranu. Ipak, nutricionistica napominje da prekoračenje naših dnevnih potreba za tekućinom neće pružiti nikakvu dodatnu korist – čak sportaši koji piju previše vode jer im nedostaje elektrolita riskiraju hiponatremiju, stanje koje karakterizira niska razina natrija u krvi, a koje se javlja s prekomjernom hidratacijom.

“Najsigurnije se držati toga da zadovoljite preporučeni dnevni unos tekućine”, kaže Majumdar i dodaje da sa sobom uvijek nosite bocu s vodom kao da je “treća ruka” – a ako vam se ne sviđa njen nedostatak okusa, najbolje je dodati par kriški limuna, limete ili naranče.

IZVOR: 24SATA.HR