Sirovo mlijeko postalo je popularno. Evo zašto ga ne trebate piti
Društvenim se mrežama u posljednjih nekoliko mjeseci proširio krajnje neobičan trend - sirovo, nepasterizirano mlijeko. Naime, kreatori sadržaja ko...
Osim emocija, koje su najčešći uzroci prejedanja, postoji i niz skrivenih razloga kojih najčešće nismo svjesni, a koji nas tjeraju da olako posegnemo za zalogajima koji našem organizmu stvaraju štetu, a ne korist. Otkrivamo podmukle krivce zbog kojih se debljamo i koji narušavaju naše zdravlje.
1. Uspjeh
Nakon uspješno savladanog zadatka najčešće se volimo nagraditi brzim i nezdravim zalogajima, pokazalo je nedavno istraživanje. Razlog tome je povećana razina adrenalina, ali i trenutni osjećaj sreće zbog kojeg udovoljavamo niskim ‘strastima’.
Zanimljivo je da se u periodu koji prethodi ostvarivanju cilja ljudi suzdržavaju od slatkog i posežu za zdravim zalogajima u obliku voća. Stručnjaci tvrde kako je razlog usredotočenost na budućnost i želja za ostvarivanjem cilja kojoj smo spremni podrediti puno toga.
2. Marketinški trikovi
Prilikom kupovine proizvoda većina ljudi povodi se izgledom primamljivo upakiranih proizvoda, a na čiji sastav na poleđini nažalost uopće ne obraćaju pažnju.
Stručnjaci tvrde kako bi se puno zdravije hranili kada bi bili upućeni u sastav proizvoda koji konzumiramo, jer, osim velike kalorijske vrijednosti, brojni proizvodi sadrže sastojke koji su štetni za naše zdravlje.
3. Uvijek dostupne grickalice
Prozirne posude u kojima držimo nezdrave grickalice i slatkiše najčešći su razlog zašto za nepotrebnim zalogajima posežemo i kada nismo gladni.
Naime, dokazano je da smo u stanju pojesti i do 70 posto više čokolade i slatkiša ukoliko se nalaze u prozirnim posudama, a tri puta je veća vjerojatnost da ćemo za nezdravim zalogajima posegnuti kada su nam pred očima.
4. Dijetalni sokovi
Umjetni zaslađivači, koji se nalaze u dijetalnim napicima, ometaju povratne veze mozga, živaca i hormona koji ne mogu obavljati svoje funkcije, a osim toga, oni mogu poremetiti i osjećaj sitosti.
Iako se dijetalnim napicima unosi manja količina kalorija u organizam, mozgu i tijelu svejedno je potrebna doza energije kako bi bili u optimalnoj funkciji. Kada organizam ne dobije što traži, počinje pojačano žudjeti za većom količinom šećera, što nam povećava apetit i tjera nas da posegnemo za dodatnim zalogajčićem.
5. Dosada
Hrana postaje sve moćniji izvor utjehe, a unos velikih količina šećera za kojima najčešće posežemo u trenucima dosade izazivaju opterećenje gušterače i stvaraju pritisak na inzulin, pri čemu dolazi do ciklusa pada i rasta šećera.
Stoga variramo od osjećaja euforije koji izaziva loš trio (šećer+mast+kofein) do frustracije (hipoglikemija+prazne kalorije). Traženje utjehe izaziva pojačani osjećaj psihičkog stresa, koji dodatno raste ‘udarima’ koje šećer i slani nezdravi zalogaji vrlo učinkovito rade.
Izvor: zadovoljna.hr