Pitali ste Ljiljanu: “Kako se nositi s brigom zbog klimatskih promjena?”

Dobro došli u SOS kutak, seriju u kojoj na vaša pitanja i nedoumice odgovara psihijatrica. Ne ustručavajte se zatražiti stručnu pomoć – pišite Ljiljani Škrinjarić, dr. med., spec. psihijatar, psihoterapeut na [email protected] (za intimni kutak). Sva su pitanja anonimna.

Netom prije zagrebačkog potresa preselila sam se u županiju na granici sa Slovenijom, u staru kuću svoje obitelji s planom da je obnovim i pokrenem svoj OPG. Dugo sam razmišljala o tome jer mi je život u gradu postao sve nepodnošljiviji. Gužva, buka, zagađenje, bezukusna hrana koju možemo kupovati u trgovačkim centrima. I sve je bilo dobro, polako smo obnavljali kuću, obrađivali zemlju, živjeli u prirodi. No, nakon tuče koja je uništila nasade, ubrzo je stigla suša i uništila sve ono što je ostalo. Sad krećemo ispočetka i razmišljamo kako osigurati dovoljno vode za navodnjavanje polja. Iako živimo u prirodi, i opušteniji smo, postali smo možda i puno više svjesniji klimatskih promjena koje ne možemo spriječiti. I to nas jako zabrinjava jer pokušavamo svojim ponašanjem pomoći prirodi, a ne možemo utjecati na cijelo čovječanstvo. I ne znam kako se nositi s tim, s tom potrebom da sačuvamo ono što nas okružuje, kako bi u tome mogli uživati i mi, i naša djeca, i unuci… a čini se da smo mi ljudi iskoristili zemlju od koje bismo trebali živjeti… Marta, 45

Draga Marta, posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta – polarne ploče se tope, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima razvijaju sve intenzivnije toplinski valovi i suše. Očekuje se da će tijekom sljedećih desetljeća ti učinci biti još intenzivniji. Postoji dokument – Strategija prilagodbe na klimatske promjene u kojem je ranjivost Hrvatske ocijenjena kao velika. Znanost je nedvosmislena – moramo pod hitno zajednički početi djelovati; svi dijelovi društva i svaki pojedinac trebaju dati svoj doprinos. Možemo raditi pametne izbore vozeći bicikl ili hodati umjesto vožnje automobilom. Sjajna je stvar da su mnoge od tih radnji dobre za naše zdravlje, a i za naš novčanik. Možemo kupovati lokalno – odabirom sezonskog voća i povrća umjesto onog uzgojenog daleko više štedimo energiju potrošenu u prijevozu. Dok četkamo zube, ako zatvorimo slavinu, uštedjet ćemo na litre vode… Sjajno bi bilo kad bi svaki pojedinac dao svoj doprinos, a odluka je na svakome od nas! Najveći zagađivači su, nažalost, izvan naše kontrole i jako su moćni. No, nasreću, uvijek postoje entuzijasti koji djeluju kroz udruge za zaštitu okoliša. Internet je velika snaga i ako putem njega ujedinimo razmišljanja, ipak postoji mogućnost da na nešto i djelujemo. Vi ste osobno na planu zaštite okoliša dali dobar primjer. Žao mi je da ste se do sada već suočili s puno problema, ali to je život. Problema uvijek ima, ali ako ih krenemo rješavati, većinu uspješno i riješimo. Nadam se da ćete i vi imati puno više mira i zadovoljstva kad proradi navodnjavanje kako biste istinski mogli uživati na putu kojim ste krenuli. Poslije kiše ipak još uvijek dođe sunce!

Pročitajte: “Kako prestati pretjerano brinuti o sigurnosti hrane u dućanima?”

Foto: Anastasia Shuraeva/Pexels