Nova studija provedena na Sveučilištu Stanford otkrila je jedan intrigantan aspekt depresije koji može značajno utjecati na liječenje. Istraživanje, objavljeno u uglednom časopisu JAMA Network Open, identificiralo je novu podvrstu depresije koja bi mogla pogađati čak četvrtinu svih pacijenata s velikim depresivnim poremećajem (MDD).
Ova nova podvrsta depresije, koju su znanstvenici nazvali “kognitivni podtip”, ističe se svojim specifičnim kognitivnim nedostacima u pažnji, pamćenju i samokontroli.
Ono što je posebno zanimljivo jest da ti simptomi često perzistiraju čak i kad se pacijentima propisuju antidepresivi koji djeluju na serotonin.
Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford otkrili su da nova podvrsta depresije može značajno utjecati na liječenje pacijenata.
Prema studiji provedenoj na više od 700 odraslih osoba, 27 posto pacijenata s velikim depresivnim poremećajem (MDD) pokazalo je lošiju kognitivnu izvedbu i slabiji odgovor na standardne lijekove.
Studija sugerira da taj novoidentificirani kognitivni podtip predstavlja prvi klinički djelotvoran kognitivni biotip depresije. To pokazuje da pad kognitivnih funkcija nije samo posljedica depresije, već bi mogao pridonijeti i njezinom razvoju.
Studije oslikavanja provedene tijekom istraživanja otkrile su da pacijenti s navedenim kognitivnim podtipom pokazuju smanjenu aktivaciju u prefrontalnom korteksu i cerebralnom korteksu, regijama povezanima s izvršnim funkcijama poput planiranja, postavljanja ciljeva i kontinuirane pažnje. Utvrđeno je da je opseg kognitivnog oštećenja povezan s ozbiljnošću simptoma depresije i odgovorom na njezino liječenje.
Znanstvenici naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se utvrdilo mogu li se rezultati primijeniti na druge antidepresive i metode liječenja.
Nadaju se da će njihova studija doprinijeti promjeni u pristupima liječenju depresije, priznajući heterogenost stanja i važnost ciljanja na kognitivna oštećenja.
Identifikacija kognitivnog podtipa depresije naglašava nužnost poboljšanja kognicije kako bi se poboljšalo opće raspoloženje i funkcioniranje značajnog dijela pacijenata s depresijom. Autori studije naglašavaju važnost razvoja više ciljanih tretmana koji se bave kognitivnim nedostacima povezanim s ovom podvrstom, kako piše Science Alert.
Danas je prepoznato da depresija ima nešto više od desetak podvrsti, no istraživači konstantno nalaze nove. Usprkos tome, terapije su često uniformne i nedjelotvorne.
Bihevioralna znanstvenica Laura Hack i njezini kolege tvrde da je hitno potrebno osmisliti preciznije terapije za depresiju te kažu da je to značajno za manjinu pacijenata koji boluju od depresije, nužno je poboljšati kogniciju kako bi se poboljšalo opće raspoloženje i funkcioniranje.