Osjećate li kako vam energija pada sredinom popodneva? Iza toga naime stoji biološki razlog. Čovjek je biološki ‘programiran’ da duži dio noći spava i da u sredini dana jednom kratko odmori. Naime, tjelesna nam temperatura najviše opada između 13 i 15 h, kad počinje rasti razina melatonina u tijelu. I premda moderan stil života danas baš i ne podržava dnevno spavanje, naša se tijela do popodne već poprilično ‘isprazne’ pa nam drijemanje koristi.
Većina ljudi ima percepciju da je drijemanje znak lijenosti, no ono je upravo suprotno tome. Oni koji popodne odmaraju dokazano su visoko motivirani i željni napredovanja u onome što rade, a znaju i da san igra veliku ulogu u u svakodnevnim postignućima – na poslu, u međuljudskim odnosima, te u rješavanju fizičkih i mentalnih izazova i ciljeva.
Čak i kratko popodnevno drijemanje podiže energiju i budnost, pokazalo je nedavno istraživanje.
Drijemanje može izoštriti fokus i koncentraciju, a studija iz 2009. utvrdila je da je ispitanicima koji su često drijemali koncentracija popodne bila jaka kao i ujutro, dok kod onih koji ne drijemaju ona je popodne opadala.
Drijemanje poboljšava kognitivnu fleksibilnost, tj. sposobnost da se istovremeno fokusiramo na različite koncepte i prilagodimo brojnim novim informacijama. Takvo je fleksibilno razmišljanje od presudne važnosti za prosuđivanje i odlučivanje.
San je presudan za sposobnost učenja i mozga da obradi naučeno. Drijemanje može pomoći da se nova saznanja ukorijene u mozgu i da se pamćenje općenito poboljša. Drijemanje od svega 60 do 90 minuta dnevno može pomoći kod učenja koliko i cijela noć spavanja, pokazala su istraživanja.
Popodnevni odmor poboljšava način na koji se nosimo s emocijama te povećava našu sposobnost da toleriramo frustrirajuće situacije. Također, kad se odmorimo, rjeđe reagiramo impulzivno.
Kratko drijemanje može povećati aktivnost u desnoj hemisferi mozga – području mozga koje upravlja kreativnošću. Također, ono potiče veću komunikaciju između desne i lijeve hemisfere mozga – potičući tako unakrsni “razgovor” između kreativnog i analitičkog dijela.
Kratki odmor tijekom dana daje nam fizičku snagu i energiju, pa se tijelo lakše nosi sa stresnim situacijama, pogotovo ako općenito ne spavate dovoljno. Najnovija istraživanja pokazuju da i popodnevno spavanje smanjuje stres i jača imunološki sustav, opet najviše kod onih koje inače ne spavaju dovoljno. Isto tako, drijemanje može pomoći da krvni tlak ostane pod kontrolom, koji raste kao odgovor na stres.
Spavanje je kao prirodni botoks, a istraživanja su pokazala da zbog nedostatka sna možemo izgledati umorno, nezdravo i manje privlačno. Onima koji drijemaju preko dana bez da im to ometa noćni san, taj popodnevni odmor može pomoći da izgledaju mlađe, zdravije i energičnije.
Profesionalni sportaši i sportski timovi sve više uviđaju koliku ulogu spavanje ima u svim fizičkim mogućnostima. Drijemanje tako može biti veliki plus sportašima, ali i svakome tko želi poboljšati svoje fizičke sposobnosti.
Dokazano je da odmor poboljšava motoriku, brzinu, snagu i vrijeme reakcije. S druge strane, kada je drijemanje loše tempirano ili pretjerano dugo traje, može, naravno, štetiti organizmu.
Znate li kakav je osjećaj probuditi se popodne i osjećati se dezorijentirano i živčano? Taj je osjećaj jedan od pokazatelja da ste zapravo završili s drijemanjem i upali u dubok san, a buđenje iz dubokog sna ne povećava fokus, budnost i energiju. Upravo suprotno – ono može pogoršati vaše kognitivne sposobnosti, i to na duži period.
Da biste izbjegli taj osjećaj, trebate ograničiti drijemanje na trajanje od 20 do 90 minuta te se tako iz sna probudili svježi i spremni nastaviti dan.
Ipak, redovito drijemanje od 90-minutna svaki dan mnogima nije praktično što je u redu jer ljudima koji nisu fizički radnici i koji se uglavnom drže uobičajenog dnevnog rasporeda, ni ne treba svakodnevni 90-minutni odmor, kako kažu na portalu Psychology Today.
Funckionalno tijelo nakon poroda mnogim je majkama nešto nedostižno i nemoguće, neostvarivo. No mora li uistinu tako i biti?Od inkotinencije, s...
Neosporno je da se sve više govori o zdravoj prehrani, načinu života i mentalnom zdravlju - a sve u cilju da se poboljša opće stanje. Ali, ima li č...
Kratke mikrošetnje mogle bi se pokazati korisnijima za vaše zdravlje u usporedbi s duljima, kako pokazuje nova studija.Znamo već koliko je hod...
U dobi od 33 godine Nikolina Sesar Dumančić postala je prva hrvatska neurokirurginja, no odluka da zakorači na ovaj "muški teren" nije došla iznena...
