Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Postblagdanska depresija je fenomen koji je itekako prisutan u našim životima, a evo o čemu se radi i kako s njom izaći na kraj.
Svi pričaju o blagdanskoj depresiji, novogodišnjem bluesu i depresiji tijekom blagdana. No razdražljivost, ravnodušnost, promjene u raspoloženju i slični simptomi mogu nas zadesiti i nakon što se sva blagdanska euforija konačno stiša.
Postblagdanski sindrom, stres ili depresija pojava je koja ima iste karakteristike kao anksioznost ili poremećaj raspoloženja: nesanica, manjak energije, razdražljivost, poteškoće u koncentraciji i tjeskoba. Ali za razliku od kliničke, postblagdanska depresija traje kraće. Iako se više pažnje posvećuje depresiji uoči i tijekom blagdana, nezadovoljstvo nakon istih je itekako prisutno kod mnogih.
Iako je u pitanju relativno novi pojam, eskperti smatraju da ovu vrstu depresije uzrokuje povlačenje hormona stresa, nakon nekog velikog događaja (važan rok predaje nekog zadatka, važan događaj ili pak blagdani). A ovo povlačenje hormona stresa ima golemi utjecaj na naše biološko i psihološko blagostanje.
Pročitajte: Što je to siječanjska tuga, tko od nje pati i kako se nositi s njom?
Stres oko blagdana, organizacija, jurnjava, kupovina poklona, očekivanja od samih praznika, okupljanje s obitelji i prijateljima, završavanje poslovnih zadataka prije blagdana… Sve ovo može biti vrlo emotivno iscrpljujuće, a kad se sve stiša i vrati na staro, lako možemo možemo osjetiti postblagdansku depresiju.
Uz sav taj stres, unos šećera (blagdanske poslastice, kolači, torte i slatkiši) imaju golemu ulogu u pojačanju osjećaja tjeskobe, baš kao i prekomjerni unos alkohola.
Period je individualan, ali ako se simptomi poput razdražljivosti, tuge i isrcrpljenosti prolongiraju na nekoliko mjeseci, vrijeme je da otiđete stručnjaku.
Pročitajte: Pet jednostavnih načina kako zaštititi mentalno zdravlje zimi
Vodite računa o sebi – spavajte dovoljno, zdravo se hranite, vježbajte te smanjite unos šećera i alkohola.
Ne trebate izbjegavati druženja – socijalne interakcije ključne su za naše blagostanje. Izdvojte vrijeme za prijatelje i za hobije u kojima uživate.
Budite strpljivi i blagi prema sebi – ovi osjećaji neće zauvijek trajati, samo je potrebno vrijeme. Brinite o sebi, izdvojite vrijeme za sebe (čitajte knjige, bavite se omiljenim hobijima, slikajte, pišite dnevnik…).
Pročitajte: “Depresija me “pomela”, iznutra sam vrištala za pomoć, a nisam znala što mi je”
Tekst: Aleksandra Dudvarski, lepotaizdravlje.rs
Foto: Overearth/iStock/Getty Images Plus