Postoje razne vrste stresa, ali znate li koja vas najviše pogađa i gdje?

Od nekih oblika stresa možete se razboljeti, dok ćete od drugih postati jača osoba. A koja vrsta stresa vas pogađa? Otkrijte to prije nego što dostignete točku vrenja!

Brojna istraživanja pokazuju da se razina stresa povećava u svakoj nadolazećoj dekadi. Prosječan student danas osjeća isti stupanj anksioznosti kao psihijatrijski pacijent u ranim 50-im godinama prošlog stoljeća. Drugim riječima, stres kojem je u moderno doba izložena većina ljudi, i to svakodnevno, prije nekoliko desetljeća bio je razlog zbog kojeg su ljudi tražili pomoć psihijatra. Istraživanja također pokazuju da su žene osjetljivije na posljedice stresa od muškaraca. Razlog? Emotivnije su i posjeduju istančaniju mentalnu percepciju. Zapravo, ženski mozak je poput mentalnog blendera – prikuplja sve informacije i beskrajno prerađuje problem u glavi.

Izmjerite svoju razinu stresa:

Imali ste loš dan na poslu
Stres-o-metar: 4

Ovo je najočitiji primjer onoga što stručnjaci nazivaju akutni stres – situacija koja će vas trenutno izvesti iz takta, ali vas neće (puno) stajati. Akutni stres ubrzava puls i disanje, povećava krvni tlak i izaziva pojačano lučenje hormona stresa u organizmu. Ova reakcija je evolutivno opravdana jer je koristila našim davnim precima da izbjegnu opasne situacije i sačuvaju život.

Imate loš dan na poslu… svaki dan
Stres-o-metar: 9

Ako se jedan loš dan pretvori u svakodnevnu tenziju, onda ćete biti suočeni s kroničnim stresom, koji izaziva teže posljedice po organizam. Tijekom perioda kroničnog stresa razina adrenalina i kortizola u organizmu neprestano povišen. Takvo stanje može izazvati depresiju, nesanicu, hipertenziju i srčanožilne bolesti. Zapravo, stručnjaci smatraju da je stres izravan ili neizravan uzročnik čak 80 posto bolesti. Nažalost, ne postoji sustav u organizmu na koji stres ne utječe.

Tijekom vremena, visoka razina kortizola može oslabjeti imunološki sustav, pa se organizam manje učinkovito bori protiv raznih bolesti. Britanski znanstvenici otkrili su da stres, premda nije uvijek uzrok karcinoma, povećava rizik od ove bolesti za 20 posto kod žena koje rade pod velikom napetošću.

Nedostatak novca
Stres-o-metar: 8

Briga zbog kredita i drugih oblika zaduživanja, kao i poteškoća da se pronađe odgovarajući posao, ne nestaje preko noći te stres koji ona izaziva najčešće postaje kroničan, dakle nezdrav. Ono što najviše narušava opće zdravlje jest osjećaj bespomoćnosti, koji se može nadići pozitivnijim odnosom prema problemu i pronalaženjem praktičnih rješenja.

Prekid emotivne veze
Stres-o-metar: 6

Iako izaziva intenzivne osjećaje, prekid emotivne veze ipak je epizoda akutnog stresa. U ovom slučaju postoji početak i kraj, a kada to emotivno prebrodite, prestaju štetne posljedice i na fizičko zdravlje.

Naravno, ako ste bili u braku, ili ste živjeli s partnerom, dodatna anksioznost zbog preseljenja, zakonskog postupka i rješavanja drugih praktičnih problema uvećava pritisak i produžava period emotivnog “iscijeljenja”. Nije ništa neobično da prekid ili razvod izazove kratku, ali intenzivnu, fazu depresije. Međutim, svaka žena je drukčija. Brzina oporavka ovisi o otpornosti vašeg tijela i uma, kao i od drugih stresnih stvari u vašem životu.

Smrt voljene osobe
Stres-o-metar: 10

Smrt bliskog prijatelja ili člana obitelji, u tehničkom smislu je privremeni stres. No, budući da je osjećaj tuge intenzivan, i da je potrebno puno vremena za prebolijevanje, često se pretvara u kroničnu, nezdravu anksioznost. Zapravo, bilo koja vrsta dugotrajnog stresa, zbog koje se osjećate bespomoćno, beznadno ili poraženo, može toksično djelovati na psihofizičko zdravlje.

Važna prezentacija/sastanak na poslu
Stres-o-metar: 1<%2