Znate li da postoji znanstveno objašnjenje zbog čega se odlazak nekamo uvijek čini puno duljim od povratka?

Svima nam se dogodilo da kad smo nekamo putovali, nikako da stignemo, a kad smo se vraćali, put se činio puno kraćim.

To je zbog našeg subjektivnog poimanja vremena. Na biološkoj razini imamo niz unutarnjih satova koji su relativno precizni. Naše srce tuče u ustaljenom ritmu, a naša tijela prolaze kroz dnevne cikluse. Pa ipak, na psihološkoj razini, naša percepcija vremena je neprecizna i uvelike je određena našim raspoloženjem. Svi smo imali situacije u kojima vrijeme naizgled miruje i druge dok je samo proletjelo.

Psihologe je dugo zanimalo subjektivno iskustvo vremena općenito i posebno efekt povratnog putovanja. Dosad je već ponuđeno nekoliko objašnjenja za taj efekt i svako ima neke dokaze koji mu idu u prilog.

Jedno objašnjenje za efekt povratnog putovanja uključuje poznavanje područja. Ideja je da se subjektivna percepcija vremena usporava tijekom nepoznatih iskustava. Kao rezultat toga, putovanje na odlasku osjeća se duže nego putovanje u povratku. Međutim, istraživanje pokazuje da se efekt povratnog putovanja javlja čak i kod poznatih putovanja, poput odlaska na posao.

Alternativno objašnjenje je da učinak povratnog putovanja proizlazi iz krivih očekivanja. Ljudi često podcjenjuju koliko će vremena trebati da se nešto učini. Kad krenu na nepoznato putovanje, otkriju da putovanje traje duže nego što se očekivalo. Ali na povratku znaju koliko će trajati, tako da nema krivog očekivanja. No i tu dolazimo do problema zato što se efekt povratnog putovanja i dalje javlja kod poznatih putovanja.

No u nedavnom članku u časopisu Social Psychology and Personality Science, psihologinja sa Sveučilišta u Miamiju Zoey Chen i njezini kolege nude novo objašnjenje za efekt povratnog putovanja, koje su testirali u nizu eksperimenata, kako piše Psychology Today.

Chen i kolege novo objašnjenje nazivaju računom iščekivanja. Istraživači počinju s opažanjem da odlazak i dolazak obično uključuju različite razine iščekivanja. Sigurno ste više uzbuđeni zbog odlaska na odmor na plažu, nego zbog povratka u svoj užurbani život nakon toga. Čak i tijekom odlaska na posao, obično unaprijed razmišljate o svim stvarima koje morate učiniti kad stignete tamo.

Istraživači također ističu da postoje slučajevi kad efekt povratnog putovanja djeluje obrnuto. Zamislite da ste u supermarketu kad primite hitni poziv od člana obitelji. Vaš povratak kući zasigurno će se osjećati duže nego inače.

Prema istraživačima, iščekivanje podiže razinu uzbuđenja i čini nas budnijima. Uzbuđenje također stvara očigledno produljenje vremena. Ako ste ikad bili u ozbiljnoj automobilskoj nesreći ili drugoj vrlo opasnoj situaciji, bez sumnje ste imali iskustvo da vrijeme usporava.

Podsjetimo da je efekt povratnog putovanja samo jedan dio subjektivne percepcije vremena. Zato sudionicima eksperimenta nije potrebno da zapravo odu na put. Umjesto toga, virtualno putovanje tamo i natrag djelovat će jednako dobro da potakne efekt povratnog putovanja.

U ključnom eksperimentu koji su izveli Chen i kolege, sudionici su online odgovarali na niz pitanja. Zatim im je rečeno da se spremaju napustiti aktualnu web-stranicu kako bi otišli na drugu stranicu i pogledali kratki video prije nego što se vrate u anketu. Prije nego što je započeo videozapis, na 15 sekundi se pojavio prazni ekran sa znakom učitavanja videa. Kad je videozapis završio, isti se ekran pojavio na još 15 sekundi, nakon čega se anketa nastavila. Na kraju eksperimenta, sudionici su zamoljeni da procijene koliko je vremena trebalo za učitavanje videozapisa (odlazno putovanje) i koliko je vremena trebalo da se vrate u anketu.

Kako bi manipulirali iščekivanjem, sudionici su dobili različita očekivanja u vezi s videom koji su trebali gledati. Polovici sudionika rečeno je da je video koji će gledati vrlo smiješan. Drugoj polovici je rečeno da je video dosadan i da ga većina ljudi ne voli.

Ako je učinak povratnog putovanja posljedica iščekivanja tijekom odlaznog putovanja, to se trebalo pokazati u dijelu eksperimenta sa smiješnim videom, ali ne i u dosadnom dijelu. U suštini, to su otkrili istraživači. U oba je stanja odlazno putovanje procijenjeno kao dulje od povratnog putovanja. Međutim, razlika je bila prilično mala u dosadnom dijelu, a prilično velika u smiješnom.

I drugi eksperimenti prijavljeni u ovom članku, uključujući i onaj u kojem su sudionici vršili fizička putovanja na druge lokacije, dali su slične rezultate. To znači da naše uzbuđenje zbog iščekivanja dolaska na odredište čini da vrijeme naizgled usporava. To zauzvrat rezultira efektom povratnog putovanja.

IZVOR: 24SATA.HR

Foto: Unsplash