Potencijalni učinci virusa COVID-19 na mentalno zdravlje

Iako se još uvijek pokušava otkriti razlog, činjenica je da ljudi koji su preživjeli zarazu virusom COVID-19 mogu imati negativne mentalne posljedice nakon oporavka. Iskustva pokazuju da ti učinci mogu trajati dugo, a javljaju se u obliku kašlja, umora i bolova. O ovoj temi smo već i pisali, međutim, svakako je dobro spomenuti opet i pratiti najnovije vijest jer se situacija mijenja iz dana u dan.

Kako COVID-19 utječe na mentalno zdravlje?

Stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja naglašava da svaka tjelesna bolest ili virus ima neku vezu s mentalnim zdravljem. Isto tako i COVID-19, a samim time što je nov i nepoznat, može prouzročiti navalu stresa, tjeskobe i depresije (zbog bolesti, ali i zbog izolacije od prijatelja i obitelji). Još uvijek nije jasno kako virus utječe na mozak – pokušava se shvatiti je li to izravno povezano sa SARS-CoV-2 ili općenito sa proživljavanjem pandemije.

Stručnjaci još uvijek pokušavaju otkriti zašto i kako COVID-19 utječe na mentalno zdravlje, ali i koji specifični poremećaji bi mogli nastati nakon zaraze koronavirusom.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje (NIMH) posttraumatski stresni poremećaj je zdravstveno stanje koje se događa kod ljudi koji su doživjeli neki zastrašujući, opasan ili šokantan događaj. Smatra se da su upravo tome izložene osobe koje su preživjele koronavirus – prema časopisu Global Health Research and Policy.

Depresija i anksioznost/nesanica i borba sa spavanjem

Istraživanje je pokazalo da je vjerojatnije da će oni koji su imali potvrđenu infekciju virusom COVID-19 razviti blage, umjerene simptome anksioznosti i depresije od onih koji su bili negativni.

Studija kaže da se 40 posto hospitaliziranih preživjelih pacijenata bori s nesanicom mjesec dana nakon povratka kući – tome mogu pridonijeti i simptomi poput kašlja i otežanog disanja, što može trajati poprilično dugo nakon oporavka od virusa COVID-19.

Sindrom postintenzivne njege i delirij

Sindrom postintenzivne njege može obuhvatiti niz tjelesnih, mentalnih i psiholoških zdravstvenih problema nakon kritične bolesti ili vremena provedenog na intenzivnoj njezi – prema Cleveland Clinic Journal of Medicine. Glavni čimbenici za razvoj ovog sindroma mogu biti delirij i mehanička ventilacija, a to mogu izazvati teški slučajevi zaraze virusom COVID-19. Također, pacijenti sa sindromom postintenzivne njege imaju mentalna oštećenja poput anksioznosti, depresije i poremećaja stresa dugo nakon otpusta iz bolnice. (Pročitajte: Što sve trebate znati o utjecaju virusa COVID-19 na mentalno zdravlje)

FOTO: Ivan Samkov/Pexels