Pravilnom prehranom protiv depresije

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će depresija do 2020. godine postati jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema, ali i financijskih tereta.

Većina ljudi konzumira namirnice bogate mastima, kao i prženu, prerađenu i zaslađenu hranu. Istraživanja pokazuju da ovakva prehrana povećava rizik od depresije. Kada ovakva stanja i raspoloženja nastanu, osoba se obično uputi liječniku koji propiše antidepresive. Ali, i prehrana bogata voćem, povrćem i plodovima može učinkovito spriječiti depresiju.

Istraživanje provedeno između 1985. i 2004. godine tvrdi da postoji veza između loše prehrane i depresije. Zato se za sprječavanje depresivnih stanja potrebno pravilno hraniti, jednako kao i potražiti liječničku pomoć.

Hrana koju unosimo u sebe djeluje na neurotransmitere u mozgu, koji reguliraju ponašanje. Neurotransmiteri su usko povezani s raspoloženjem.

Istraživanja pokazuju da su dopamin, serotonin i norepinefrin, neurotransmiteri koji se najčešće vežu za raspoloženje. Kada mozak proizvodi serotonin, osjećamo se sretno. Kada proizvodi dopamin ili norepinefrin, pažljiviji smo i skloni razmišljanju i reagiranju brže nego inače.

Prehrana bogata svježim voćem i povrćem povećava razinu tritofana u mogu, i time utječe na veću proizvodnju serotonina, što ima umirujući učinak. S druge strane, hrana bogata proteinima potiče proizvodnju dopamina i norepinefrina – pa se osjećamo budnije i pozornije.

Brza, zašećerena, masna i prerađena hrana smanjuje razinu ovih hormona u mozgu i povećava stres i napetost.

Mediteranska prehrana pozitivno utječe na zdravlje, smanjuje rizik od bolesti i pomaže u održavanju vitke figure. Zasniva se na sljedećim namirnicama i pravilima:

• Visok unos monozasićenih (i zasićenih) masnih kiselina
• Visok unos mahunarki
• Puno voća i orašastih plodova
• Puno žitarica
• Visok unos povrća
• Visok unos ribe
• Umjereno konzumiranje alkohola
• Umjereno konzumiranje mliječnih proizvoda
• Smanjen unos mesa

Izvor: ordinacija.hr