Kamo na izlet u prirodu u srpnju? Ekipa planinarskog društva Runolist dala nam je prijedloge

Hrvatsko planinarsko društvo “Runolist” kroz planinarenje želi potaknuti ljude na aktivan život te hodanje po brdima u prirodi. Oni su tu da vas inspiriraju na to da iskusite prirodu na atraktivan i malo drukčiji način te steknete nova znanja i vještine. Kroz njih ćete upoznati prirodne ljepote i jamčimo vam, zavoljeti planinarenje. Upitali smo ih za preporuke izleta tijekom ljetnih mjeseci, a upravo je srpanj odlično vrijeme da im se pridružite jer su u planu četiri nova izleta pa birajte između Samoborskog gorja, Kupe, Samarskih stijena i Risnjaka za čiji je izlet plan još u pripremi.

Osim ovih izleta, iz planinarskog društva “Runolist” za ove ljetne mjesece predlažu da birate Gorski kotar i Liku zbog vanjskih vrućina, a iznimno je bitan i hlad visokih šuma te mogućnost kupanja u jezerima i potocima/rijekama – a istovremeno je to i pravi doživljaj. Također, kažu da je bitno izbjegavati sve što je na otvorenom i zahtjevno, bez mogućnosti usputne opskrbe vodom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by HPD Runolist Zagreb (@hpdrunolist)

Špilja Lokvarka – Park šuma Golubinjak – Izvor Kupe 4. 7. 2021.

Izlet koji vodi u obilazak raznolikosti ljepota Gorskog Kotara, održati će se dana 4. 7. 2021. godine (nedjelja). Polazak je u 07:00 s parkirališta na istočnoj strani KD Vatroslav Lisinski, Trnjanska cesta, uz mogućnost okupljanja za one kojima je to jednostavnije u 09:30 na parkiralištu kod špilje Lokvarke. Povratak u Zagreb planiran je oko 20:00.

Špilja Lokvarka: Špilja ima šest etaža, od kojih su prve četiri otvorene za posjetitelje. Duljina zasad otkrivenog dijela špilje iznosi 1179 metara, a dubina 275 metara. Temperatura unutar špilje kreće se u rasponu od 7 do 9 °C, i jedna je od najljepših špilja hrvatskog krša. Iako ne najveća, najdublji je turistički uređen speleološki objekt u Hrvatskoj, u kojem turisti mogu dosegnuti od ulaza do dna turistički uređena dijela oko 75 m dubine.

Park šuma Golubinjak: Velika zelena čistina okružena stasitim stablima crnogorice koja se uzdižu visoko iznad bijelih stijena, a sve na površini od 51 ha, gotovo svakoga tko posjeti Golubinjak ostavljaju bez daha. Rješenjem Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede od 24. ožujka 1955. Golubinjak je proglašen zaštićenom park-šumom. U Golubinjaku posjetitelji mogu uz prirodnu ljepotu uživati i u odmoru. Uz turističku stazu nalazi se “Kraljica Šume”, bukva visoka 45 m i velik broj špilja.

Izvor Kupe: Izvor Kupe definitivno je prvorazredan hidrološki i pejsažni fenomen, a zbog ljepote i divljine prirode na posjetitelja ostavlja snažan dojam koji se dugo pamti. Sâm izvor nalazi se unutar granica Nacionalnog parka Risnjak i stiješnjen je ispod stotinu metara visokih vertikalnih stijena. Ima izgled malog ovalnog jezerca dužine 200-ak metara i širine oko 50 metara. Jezerce je ispunjeno mirnom i bistrom vodom zelenkaste boje, a leži na 321 metara nadmorske visine.

Šoićeva kuća – Oštrc – Šoićeva kuća 11. 7. 2021.

Planinarski izlet koji prolazi dijelom Samoborskog gorja i prikazuje njegovu ljepotu, održati će se dana 11. 7. 2021. godine (nedjelja), s polaskom u 09:00, od ishodišne točke Šoićeva kuća. Povratak u Zagreb planiran je oko 17:00.

Šoićeva kuća je najstariji planinarski objekt u Samoborskom gorju. To je prizemna zgrada smještena na početku Malog Lipovca, desno od ceste uz potok Klokočevicu (ili Lipovečku Gradnu), a ispod obronka na kojem strši gradina Lipovec. HPD-ova podružnica Japetić kupila je 1931. zgradu bivše željeničke postaje i uredila u njoj pl. kuću, a po tadašnjem zaslužnom predsjedniku nazvana je Šoićeva kuća. Ispred kuće društvo je 1935. sazidalo zdenac, a oko njega pod krošnjom postavilo stolove i klupe za izletnike. Premda je smještena u dolini sa skučenim vidikom dobro je posjećena. Popularana je zbog lijepe gorske prirode u okolici, svoga položaja u središtu gorja i na križanju putova.

Oštrc je vrh alpskog izgleda u središtu Samoborskoga gorja. Dobro je vidljiv izdaleka i prepoznatljiv je po strmim padinama na obje svoje strane. Vršni dio nije pokriven šumom, a odlikuje se velikim strminama pa se s njega pružaju široki vidici. Na južnoj strani vrha je 15 m visoka stijena Flinka koja služi kao alpinističko vježbalište. Na sedlu pod vrhom je planinarski dom željezničar.

Nakon provale Mongola koju je kralj Bela IV. uspio preživjeti zahvaljujući bijegu i pomoći brojnih plemića i pučana, među kojima su bili stanovnici trgovišta Samobora kao i Ivan Okićki, kralj je odlučio novim utvrdama osnažiti obrambene mogućnosti svog kraljevstva. Stoga je zaslužnim plemićima dozvolio izgradnju pa je tako knez Ivan u susjedstvu svoje veće utvrde Okića dao 1251. godine izgraditi manju kopiju, utvrdu Lipovec.

Samarske stijene – 17. – 18. 7. 2021.

Izlet će se održati u subotu i nedjelju 17. i 18. srpnja 2021. Polazak je u subotu 07:00 s parkirališta iza koncertne dvorane Lisinski, Trnjanska 5, Zagreb. Povratak u Zagreb planiran je u nedjelju do 20:00. Prijevoz je organiziran osobnim automobilima i za isti će se polaznici međusobno dogovoriti preko WhatsApp grupe. Maksimalan broj sudionika je 25. Smještaj je u hostelu Skijaški dom u Mrkoplju po cijeni 160 kn (cijena bez večere i doručka – dogovara se posebno).

Strogi rezervat „Bijele i Samarske stijene“ nalazi se na području Velike Kapele, a proglašen je strogim rezervatom 24. 1. 1985. To je područje u kojem je priroda neizmijenjena ljudskom djelatnošću, zabranjena je bilo kakva djelatnost ili obavljanje radova koji bi mogli narušiti slobodnu evoluciju prirode. Tu se priroda razigrala stvarajući fantastične forme u kamenu. Iako stijene dobivaju velike količine padalina, nemaju nijednog stalnog površinskog toka niti vrela, razlog je u vodopropusnoj vapnenačkoj podlozi pa se voda gubi kroz pukotine u podzemlju. Bijele i Samarske stijene povezuje “Vihoraški put”, koji su u listopadu 1974. po dugogodišnjoj zamisli planinara realizirali Milovan Dlouhi i Želimir Kantura uz članove PD “Vihor” iz Zagreba. Zapadni dio Samarskih stijena je rastrgan dubokim i pošumljenim vrtačama, dok se njihov južni dio izdvaja kao povezana reljefna cjelina.

Područje je vrlo nepristupačno i teško prohodno što daje poseban ugođaj svakom planinaru pri prolasku i boravku. Uz obilje biljnih vrsta ovdje je stanište medvjeda, vuka, lisice, jazavca, tvora, kune, puha, sove, riđovke itd. Mrkopaljski planinarski put markirali su i trasirali 1. 7. 1990. planinari HPD „Bijele stijene“ iz Mrkoplja. Put ima osam kontrolnih točaka odnosno obuhvaća dvije skupine, zapadnu i južnu sa po četiri kontrolne točke.

Obavezno pročitajte upute za svaki izlet, a važno je napomenuti da svaki sudionik pristupa izletu na vlastitu odgovornost te da mora imati plaćenu članarinu HPS-a.

Izvor i foto: hpdrunolist.hr

FOTO: BartekSzewczyk iStock/Getty Images Plus via Getty Images