Sunčano i toplo vrijeme poziva na boravak vani i aktivnosti u prirodi, a upravo su ljetni mjeseci poznati po izletima, putovanjima i boravcima na plaži te povećanoj izloženosti kože suncu.

Sve najbitnije smjernice za sigurniji boravak na suncu i u vodi izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a njihove preporuke donosimo u nastavku kako biste se što bolje pripremili za ljetne vrućine koje slijede.

Preporuke za sigurniji boravak na suncu

Iako u umjerenim količinama ima pozitivno djelovanje po vaše zdravlje, intenzivno izlaganje suncu sa sobom nosi rizike o kojima se važno informirati kako biste na suncu mogli uživati – umjereno i odgovorno!

UV zrake

Dio sunčeve energije do nas dolazi kroz ultraljubičaste (UV) zrake. Razlikujemo UVA, UVB i UVC zrake.

·       UVB su zrake kraće valne duljine te dosežu površinski sloj kože

·       UVA zrake su duže valjne duljine te dosežu dublje slojeve kože

·       UVC zrake vas ne dosežu jer ih zaustavlja ozonski omotač.

UVA i UVB zrake odgovorne su za tamnjenje, izgaranje i starenje kože, a povezane su i s rizikom od razvoja raka kože.

UV indeks je broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV zračenja.

Sunčane opekline

Opekline od sunca su relativno česta upalna stanja kože uzrokovana UV zrakama, a karakterizira ih crvenilo, osjetljivost, naticanje i guljenje kože. Sunčane opekline često nisu odmah uočljive, a prvi simptomi javljaju se tek nekoliko sati nakon štetnog izlaganja kože suncu, zbog čega je važno djelovati preventivno i tako spriječiti nastanak opekline.

Ako primijetite simptome sunčane opekline, važno je da se što prije sklonite u hlad i vodite računa o tome da pijete dovoljno tekućine. Većina opeklina prođe unutar pet dana, a simptomi boli i nelagode mogu se ublažiti hlađenjem ozlijeđenog dijela kože i tretiranjem kože hidratantnim kremama ili losionima. Nije preporučljivo dodatno dirati ozlijeđeno područje niti odstranjivati kožu kada dođe do guljenja.

Kod posebno jakih ili velikih opeklina, izrazite boli, povišene tjelesne temperature i dehidracije, trebate potražiti pomoć liječnika.

Najbolji način za čuvanje zdravlja kože jest ograničavanje vremena provedenog na suncu. Ako ste u mogućnosti, ograničite količinu vremena koju provodite na suncu te izbjegavajte boraviti vani između 10:00 i 17:00.

Posebnu pažnju treba obratiti zaštiti novorođenčadi i male djece pri čemu je najbolje izbjegavati izlaganje djece mlađe od šest mjeseci direktnom suncu te pojačati oprez i strože se pridržavati navedenih mjera zaštite od sunca kod starije djece.

Preporuke za siguran boravak u vodi

Stalan nadzor djece u vodi

Manja djeca mogu se utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.

Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu

Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Savladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri  plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove uporabe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosni prsluk preporučuje se prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima kod svih osoba, djece i odraslih.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Kupanje i plivanje osim zabave, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Pročitajte: Otkrivamo 8 trikova za šminku otpornu na ljetne vrućine 

Foto: Pexels