Preskakanje doručka može biti loše za vaše srce. Istraživanja su, naime, potvrdila da je doručak povezan s faktorima rizika za srčane bolesti, poput visokog krvnog tlaka, pušenja i dijabetesa. Također, postoji veza s većim rizikom smrti od srčanožilnih bolesti, čak i kad ne postoje drugi čimbenici, ili su pod kontrolom, upozoravaju znanstvenici.
Tako je studija iz 2019. godine objavljena u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health dokazala je da je preskakanje doručka povezano s faktorima srčanog rizika poput pretilosti, dijabetesa i visokog kolesterola. Povezano je i s drugim ponašanjima koja mogu dovesti do srčanih bolesti, poput pušenja, jedenja previše kalorija i previše šećera, te nedovoljno vježbanja.
Čak i kad su ti rizični čimbenici pod kontrolom, studija objavljena 2019. u časopisu American College of Cardiology, pokazala je da je preskakanje doručka povezano s povećanim rizikom od smrti od srčanožilnih bolesti.
“Osobe koje ne doručkuju imale su 87 posto veći rizik od smrti od srčanožilnih bolesti”, kaže dr. Wei Bao, epidemiologinja na Sveučilištu za javno zdravstvo Iowa, te glavna autorica studije.
“Ova je procjena već uzela u obzir dob, spol, rasu/etničku pripadnost, socioekonomski status, prehrambene i životne faktore, indeks tjelesne težine i kardiovaskularne faktore rizika”, ističe. U obzir su uzeti podaci za 6500 odraslih osoba u dobi između 40 i 75 godina, koje su istraživači pratili tijekom 17 godina.
Ljudi koji su izvijestili da nikada ne doručkuju imali su 1,87 faktor opasnosti od srčanožilne smrtnosti – relativno povećanje od 87 posto – u usporedbi s onima koji su doručkovali svaki dan.
“Sâm je nalaz vrlo jednostavan: ljudi koji redovito preskaču doručak imali su povećan rizik od srčanožilne smrtnosti i ukupne smrtnosti”, pojašnjava autorica. No priznaje da je studija imala dva ograničenja: ljudi su sami prijavljivali svoje navike oko doručka, tako da istraživači nisu mogli provjeriti koliko su tvrdnje točne, kao ni provjeriti što ljudi jedu za doručak – dobre ili loše namirnice.
Ipak, dr. Bao kaže kako su rezultati bili u skladu s prethodnim studijama, koje su pokazale da je preskakanje doručka povezano s hipertenzijom, dijabetesom i drugim faktorima srčanožilnog rizika, kako piše Insider.
Što čini zdravi i uravnotežen doručak?
Mnoge promjene životnog stila koje mogu utjecati na poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, poput vježbanja ili smanjenja konzumacije soli, ljudi teško provedu. Zato je važno poručiti im da ih moraju razmotriti da bi si osigurali zdravlje, kako dodaje dr. Bao.
Katherine Stys, voditeljica wellness programa u Regionalnom medicinskom centru AtlantiCare, kaže da odabir zdravog doručka može biti jednostavan. Usredotočite se na cjelovite žitarice, voće i zdrave bjelančevine i preskočite sokove, ili kavu s puno dodanog šećera.
Evo nekoliko primjera koje predlaže za doručak: muffin od cjelovitog brašna s maslacem od kikirikija, zobena kaša sa svježim voćem i orasima, cjelovite žitarice i mlijeko s malo masnoće te malo voća, ili domaći smoothie s jogurtom, voćem, orašastim plodovima i začinskim biljem i povrćem. Dobar izbor su i tvrdo kuhana jaja, s rajčicom, na primjer.
Zašto preskakanje doručka šteti srcu?
Znanstvenici još nisu do kraja otkrili zašto je preskakanje doručka povezano s lošijim srčanožilnim zdravljem. Još uvijek nema studija koje bi otkrile temeljni mehanizam. No neka istraživanja pokazala su da preskakanje obroka može utjecati na tjelesni cirkadijanski ritam ili unutarnji sat. Poremećeni cirkadijanski ritam povezan je s dijabetesom i hipertenzijom, što povećava rizik od srčanožilnih bolesti.
Sveukupno, istraživanje je otkrilo da je konzumacija obroka u pravilnim i predvidljivim intervalima najbolji pristup zdravlju.