Dermatologinja otkriva: Možemo li pretjerati s njegom lica?

Pitanje koje si barem jednom u životu postavi svaki skincare ovisnik je – možemo li pretjerati s njegom lica i skincare rutinom?

Postoje oni tipovi ljudi koji ne brinu uopće za kožu, postoje oni koji su minimalisti, kao i oni zadnji u skupini (u koje se i mi ubrajamo), koji isprobavaju svaki novi proizvod koji dođe na tržište. Iako možda imate zahvalnu kožu koja ne reagira na svaki drugi proizvod, pretjerati se s određenim sastojcima još uvijek može. No bez brige, uz malo pažnje i edukacije, možete zaštititi kožnu barijeru i sasvim sigurno nastaviti koristiti proizvode koje volite – dozirano. Sve o sastojcima koje trebamo dozirati i na koji način možemo pretjerati s određenim proizvodima ispričala nam je doc. dr. sc., specijalistica dermatologije i venerologije u KBC Sestre milosrdnice, Ivana Prkačin.

Možemo li pretjerati sa skincare proizvodima tako da preučestalo korištenje dovede do iritacija?

Ukratko, možemo. Svaki proizvod za njegu kože ima određen utjecaj na kožu te posebice na njezin zaštitni sloj te zaštitne lipide i proteine u njemu. Koža s oštećenom barijernom funkcijom ima rupe u lipidnoj barijeri između epidermalnih stanica, što rezultira propusnijim epidermisom. Poremećena barijerna funkcija rezultira transepidermalnim gubitkom vode (engl. transepidermal water loss – TEWL), što znači da voda izlazi iz slojeva epiderme, uzrokujući dehidraciju i upalne procese. Ako je koža upaljena zbog smanjene zaštitne funkcije, velika je vjerojatnost da će reagirati i na proizvode za njegu kože i kozmetiku.

Iritiranost je najčešće uočena reakcija u praksi estetike. Nadražujuće reakcije obično su uzrokovane pretjeranim pilingom kože tj. oštećenjem zaštitne funkcije kože. One su najčešće uzrokovane prekomjernom uporabom proizvoda ili korištenjem previše bilo kojeg prozivoda za njegu kože, posebice proizvoda za piling. Nadraženu kožu karakteriziraju crvenilo, perutanje i nelagodni osjećaj na koži. Koža često pecka nakon nanošenja gotovo bilo kojeg proizvoda. To je uzrokovano nadražujućim tvarima koje lako prodiru kroz oštećenu zaštitnu kožnu barijeru i stimuliraju živčane završetke koji izazivaju osjećaj peckanja i bodenja. Crvenilo je uzrokovano imunološkim odgovorom, a estetičari to često nazivaju “pretjerano obrađenom kožom”. Pretjerani kožni tretmani zapravo mogu imati negativan učinak na izgled i zdravlje vaše kože.

S kojim konkretno sastojcima možemo pretjerati i koje su posljedice pretjerivanja?

Možemo pretjerati sa svim proizvodima ako se upotrebljavaju prekomjerno i na pogrešan način. Za sve proizvode postoje pravila i učestalosti korištenja i načinu primjene. Posljedice pretjerivanja mogu biti razne – od iritiranosti kože, svraba, peckanja i crvenila do dugotrajnijih posljedica i razvoja kožnih problema kao što su dermatitis i ekcemi.

Retinol je, za razliku od retinoične kiseline, čisti oblik vitamina A. Nakon prodiranja u kožu, retinol se kemijski pretvara u retinoičnu kiselinu. Blagotvorno djelovanje retinola, kao i svakog pripravka, ovisi o mnogim čimbenicima kao što su aktivni sastojak, njegova koncentracija, pripravak u kojem se nalazi i prisutnost drugih spojeva u pripravku. Stoga, ako se retinol prekomjerno koristi ili ako se koriste pripravci koji su prejaki, to može dovesti do ljuštenja, iritacije i pretjerane suhoće kože. Iz tih razloga se retinol dovodi u vezu sa problemom stanjivanja kože.

AHA (alfa hidroksi kiseline, engl. alpha hydroxy acids) i BHA (beta hidroksi kiseline, engl. beta hydroxy acids) su skupina kemijskih spojeva koji se široko koriste u brojnim kozmetičkim i terapeutskim pripravcima kako bi se postigli poželjni efekti na kožu. Primjene su široke i u raznim koncetracijama te se danas koriste u liječenju akni, ihtioze, keratoze, psorijaze, bradavica, kože oštećene fotostarenjem, kao i drugih poremećaja i bolesti. Postoje brojne prednosti hidroksi kiselna. No, s druge strane, pretjerana ili loša upotreba ovih proizvoda može uzrokovati privremene nuspojave kao što su peckanje, svrbež, plikove i dermatitis (ekceme). Korištenje ovih proizvoda je povezano s koncetracijom hidroksi kiselina u njima.

Vitamin C serumi imaju izvrstan sigurnosni profil. Većina ljudi može koristiti topikalni vitamin C dulje vrijeme bez ikakvih nuspojava. No ipak u rijetkim slučajevima, kod ljudi sa iznimno osjetljivom kožom, mogu uzrokovati malu iritaciju. Ako se radi o posebno osjetljivoj koži, trebaju se izbjegavati proizvodi s L-askorbinskom kiselinom. U takvim slučajevima je rješenje uglavnom u magnezijevom askorbil fosfatu za kojeg je manje vjerojatno da će uzrokovati iritaciju.

Hijaluronska kiselina je uobičajeni sastojak u proizvodima za njegu kože. Koristi se uglavnom u hidratantnim kremama, losionima i serumima zbog svoje sposobnosti da hidratizira i zategne kožu. Hijaluronska kiselina ima nevjerojatnu sposobnost da uvuče i zadrži vlagu poput spužve. Glavni problem je što joj je prije svega potrebna vlaga da bi djelovala, tako da kada se nanese na suhu kožu u suhoj okolini se može dobiti suprotan efekt – stoga stvara osjećaj suhe kože.

Možemo li pretjerati s maskama za lice ili čak učestalim pranjem lica?

Možemo! Kao što je već napomenuto, svaki proizvod za njegu kože ima određen utjecaj na kožu te posebice na njezin zaštitni sloj te zaštitne lipide i proteine u njemu, dok proizvodi za čišćenje lica mogu imati i povećani učinak u degradaciji tog zaštitnog sloja kože, što dovodi do gubitka vode i isušivanja. Stoga, preparati za čišćenje lica se moraju upotrebljavati u umjerenim količinama i na pravilan način. Moraju biti blagi i bez previše pjene. Moraju biti bez dodanih mirisa i moraju se lagano skidati s kože bez preveliko pritiska na nju. Također, bitno je da sadržavaju blage surfraktante, kao što su npr. decil-glukozid (decyl glucoside) ili dinatrijev lauril sulfosukcinat (disodium lauryl sulfosuccinate).

Koja je optimalna učestalost korištenja određenih sastojaka za pojedini tip kože?

Svi skincare proizvodi se koriste i pripremljeni su u određenim koncetracijama aktivnih tvari te prema tim koncetracijama određuje učestalost korištenja kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. Neki proizvodi s određenim aktivnim tvarima i u određenim koncentracijama su namijenjeni za svakodnevnu upotrebu. No i dalje se moraju pravilno koristiti.

Npr. retinoinska kiselina se koristi najčešće u tri koncetracije: 0,025%, 0,05% i 0,1%. Za početak korištenja se kreće s najnižom koncetracijom jednom svake dvije večeri. Ako se utvrdi da nema neželjenih posljedica, posebice na osjetljivu kožu, prelazi se na veće koncetracije i učestalije korištenje. Nadalje, kod AHA i BHA kiselina se svakodnevno se mogu koristiti proizvodi s udjelom AHA i BHA do 5%. Visoko koncentrirani proizvodi (do 10%), kao npr. pilinzi na bazi glikolne kiseline, se koriste puno rjeđe, na tjednim ili dvotjendnim bazama, kako bi se izbjegla oštećenja kože i ostale neželjene posljedice. Proizvodi s udjelom AHA i BHA kiselina većim od 15% se uopće ne preporučuju ni za jedan tip kože.

Naravno, osobe s određenim kožnim problemima, npr. svježim ožiljcima i opeklinama, i bolestima, npr. rozacejom, psorijazom i ekcemom trebaju biti pažljive prilikom korištenja bilo kakvih prozivoda. Ukoliko niste sigurni u izbor i način korištenja bilo kojih preparata, poželjno je prethodno savjetovanje s liječnikom. Također treba napomenuti da trudnice i dojilje bi se trebale prethodno posavjetovati s doktorom prije početka korištenja pojedinih skin care preparata (retinol, retinoinska kiselina,…).

Foto: PeopleImages