Sve o preuranjenoj menopauzi, uzrocima, simptomima i rješenjima saznali smo od ginekologa

Sve više žena danas ima problem s neplodnošću od kojih je jedan od uzroka – preuranjena menopauza, odnosno ovarijska insuficijencija.

Menopauza, baš kao i preuranjena menopauza, nastupaju kada se potroše jajne stanice odnosno rezerva jajnih stanica padne ispod kritičnog broja i tada jajnik više ne proizvodi ženske spolne hormone-estrogen i progesteron. Pojam menopauza u ginekološkoj literaturi predstavlja kraj menstrualnih krvarenja i reproduktivne dobi žene, a dijagnoza se postavlja tek 12 mjeseci od izostanka menstruacije, a nastupa oko 50. godine života. Rana menopauza zahvaća oko 5 % žena u Hrvatskoj (6000 do 36.000) te se javlja između 40. i 45. godine života, a prijevremena (oko 1 % žena) i prije 40. godine života, što mnogim mladim ženama donosi hormonalne promjene na koje nisu bile spremne i nemogućnost začeća.

Osim potencijalne neplodnosti, ona nosi brojne probleme koji mogu utjecati na cijelo tijelo – umor, valovi vrućine, psihičke smetnje, pa i kardiovaskularni rizici, stoga je sve navedene simptome bitno pravovremeno uočiti i obratiti se svom ginekologu. O insufijenciji jajnika i preuranjenoj menopauzi popričali smo s prim. dr. sc. Ivanom Bolančom, specijalistom ginekologije i porodništva, te užim specijalistom humane reprodukcije.

Zna li se što uzrokuje preuranjenu menopauzu?
Treba razlikovati pojmove menopauze od primarne insuficijencije jajnika. Menopauza označava zadnju menstruaciju, a razdoblje nakon zadnje menstruacije nazivamo postmenopauzom. Njen nastup je izrazito individualan, a medijan je oko 50. godine života. Popuštanje funkcije jajnika prije 40. godine života nekada se nazivalo preuranjenom menopauzom, a danas koristimo pojam primarne insuficijencije jajnika.

Koji su simptomi i znakovi insuficijencije jajnika?
Valovi vrućine, noćna znojenja i umor su najčešći prvi simptomi ovog stanja. Kasnije se javljaju simptomi vezani uz manjak estrogena poput suhoće rodnice, psihičkih smetnji, urogenitalne atrofije. Uz to rastu kardiovaskularni rizici.

Koliko se preuranjena menopauza razlikuje od menopauze koja se događa u normalnoj dobi?
Klinička slika je praktično jednaka, a glavna razlika je u tome što je primarna insuficijencija jajnika kod jednog malog broja pacijentica reverzibilna, tj. moguć je privremeni povrat funkcije jajnika.

Može li se ponovno uspostaviti funkcija jajnika? Kakve su metode i rezultati liječenja?
Ako se liječenjem smatra uspostavljanje ponovne funkcije jajnika, onda za ovo stanje nema lijeka. Međutim, mi danas hormone jajnika možemo vrlo uspješno nadomjestiti i tako izliječiti sve simptome i posljedice ovog stanja. U tom smislu rezultati liječenja su odlični.

Žene već u tridesetima znaju imati dijagnosticirano spomennuto stanje, postoji li opcija u kojoj bez obzira na dijagnozu, žena može ostati trudna?
Jedan manji broj pacijentica može spontano zanijeti, s time da ta brojka ne prelazi 5-10 %. Druge će morati potražiti pomoć stručnjaka.

Koje su posljedice insuficijencije jajnika, utječe li ono i na ostatak organizma?
Posljedice se mogu podijeliti u rane posljedice poput valova vrućine, noćnih znojenja i nesanice te psihičnih tegoba. Dugotrajne posljedice su gubitak koštane mase, porast kardiovaskularnih rizika poput povećanih rizika od moždanih udara i srčanog udara, te urogenitalna atrofija.

Budući da je svaki slučaj individualan, posavjetujte se sa svojim ginekologom koji će vam reći na koji način ublažiti simptome i tretirati ovo stanje.

Foto: Bruno van der Kraan/ Unsplash