Ovo su najčešće pogreške koje radite prilikom pripreme hrane

Unatoč strogim mjerama o sigurnosti hrane na tržištu, kontrolama i inspekcijama, milijuni ljudi diljem svijeta zbog propusta se zaraze hranom, ali to je nešto na što pojedinac gotovo da ne može utjecati.

Pravi problem krije se u našim kuhinjama i u našem načinu baratanja hranom, a ovo je 12 najčešćih pogrešaka koje radimo i na koje itekako možemo utjecati, kako piše tportal. 

Držanje hrane u temperaturno “opasnoj zoni”

Raspon temperatura od pet do 60 stupnjeva Celzijevih smatra se “opasnom zonom” za sigurnost hrane jer je pogodan za razmnožavanje bakterija koje se, prema podacima ministarstva poljoprivrede SAD-a, za samo 20 minuta mogu udvostručiti. Kako biste izbjegli opasno razmnožavanje bakterija, hranu je potrebno pospremiti u hladnjak u roku od dva sata nakon kuhanja. Vruću hranu treba držati vrućom pa umjesto da je ostavite mlakom na sobnoj temperaturi, stavite je da lagano krčka. Isto tako, hladna hrana treba biti ohlađena pa je poslužujte na ledu.

Spremanje toplih ostataka hrane u hladnjak

Hladnjak kao sigurno utočište za vašu hranu lako možete dovesti u “opasnu zonu” pospremite li u njega ostatke hrane koji se nisu dovoljno ohladili. Prije pospremanja viška paprikaša ili složenca, ostavite da se ohlade. Preporuka američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) je rashladiti hranu do 21 stupanj Celzijev unutar prva dva sata nakon kuhanja te na četiri stupnja Celzijeva unutar četiri sata nakon toga. U okviru tih preporuka ostat ćete ako hladite hranu na kuhinjskom pultu oko sat vremena, kada bi temperatura trebala pasti na 27 do 32 stupnja Celzijeva (hrana je topla samo na dodir), te ju potom spremite u hladnjak. Ostatke kuhane hrane ne držite u hladnjaku duže od tjedan dana, a poželjno bi bilo označiti datum kad ste je spremili.

Previsoka temperatura u hladnjaku

Idealna temperatura u hladnjaku je oko pet stupnjeva Celzijevih, a u zamrzivaču nula stupnjeva ili niže. Najsigurniji način provjere je nabavka termometra za hladnjake i zamrzivače kojim ćete redovito kontrolirati temperaturu.

Pranje piletine prije kuhanja

Ispiranje ili pranje mesa prije kuhanje ili pečenja, osim što je gubljenje vremena, može biti opasno jer ako i postoji nešto štetno na piletini, time će se samo proširiti na sudoper, a često se u sudoperu nađe i nešto suđa. Termičkom obradom uništit ćete sve što treba uništiti, a kako biste smanjili kontaminaciju u kuhinji, sol, papar i sve začine pripremite ranije i pomiješajte u posudu u kojoj ćete začiniti piletinu, kako ne biste prljavim rukama dirali posudice i mlince sa začinima.

Nepravilno pripremanje namirnica

Svježe voće i povrće potrebno je prati, osobito ono koje raste bliže tlu ili korjenasto povrće. Međutim, zapakiranu opranu salatu bolje je ne prati ponovno jer su veće šanse da ćete je kontaminirati bakterijama iz svog sudopera. Krumpiru i mrkvi treba jače pranje, a bobičastom voću samo nježnije ispiranje prije same upotrebe. Voće općenito treba isprati prije same upotrebe da ne biste ubrzali oksidaciju.

Razbijanje jaja o rub zdjele

Osim što recept možete obogatiti kojim komadićem ljuske, možete kontaminirati sve sirove sastojke koji se nalaze u posudi o čiji ste rub razbili jaje, a velika je vjerojatnost i da će vam se po vanjskom dijelu posude do radne površine iscijediti nešto bjelanjka ili žutanjka. Jaje razbijte o radnu površinu i otvorite nad zasebnom manjom posudom iz koje ćete ga nakon provjere kvalitete pretresti u veliku posudu. Radnu površinu odmah dezinficirajte.

Kontaminiranje daske za rezanje

Velike daske za rezanje omogućavaju brzu i jednostavniju pripremu većeg broja namirnica, ali mogu biti uzrok unakrsnoj kontaminaciji hrane. Temeljito očistite i operite dasku za rezanje prije početka pripreme obroka te vrućom vodom i sapunicom ispirite prije i poslije svake upotrebe. Najbolje bi bilo imati odvojene daske za pripremu mesa i povrća. Izbjegavajte malene daske s kojih hrana pada po radnoj površini te tanke koje se deformiraju i lako pucaju pa uložite u kvalitetniju dasku od bambusa ili drveta. Dotrajale daske koje se teže čiste redovito mijenjajte.

Odmrzavanje hrane na sobnoj temperaturi

Vjerojatno ste to vidjeli kod svojih mama i baka, ali ne znači da je ispravno. Smrznutu hranu ne odmrzavajte na kuhinjskom pultu ili sudoperu, a odmrznutu je nemojte ponovno zamrzavati. Manji komadi hrane odmrznut će se polagano i zdravstveno sigurno u vašem hladnjaku preko noći, dok će cijeloj kokoši ili puranu trebati i nekoliko dana da se potpuno odmrznu. Odmrzavajte na donjoj polici kako biste izbjegnuli curenje po drugim namirnicama, a najbolje je staviti smrznuti grumen u posudu ili vrećicu iz koje neće curiti.

Držanje “nekvarljivih” namirnica predugo u smočnici

Upoznati smo svi s činjenicom da se voće, povrće, meso ili mliječni proizvodi mogu lako pokvariti, ali često ne znamo da se pokvariti mogu i namirnice koje čuvamo na sobnoj temperaturi. Najčešći uzrok je užegnula masnoća, čak i kad je u namirnicama ima vrlo malo. Suhi kvasac, ako ga ne koristite svaki dan, najbolje je držati u zamrzivaču, dok će se instant ili aktivni suhi kvasac u hladnjaku održati i do godinu dana. Brašno i orašasti plodovi promijenit će se na sobnoj temperaturi za nekoliko tjedana pa je i njih bolje držati u zamrzivaču, a i ulje ne bi na sobnoj temperaturi trebalo stajati duže od mjesec dana.

Neispravno pranje ruku

Pranje ruku jedan je od najučinkovitijih načina zaustavljanja širenja patogena koji se prenose hranom, ali ih ljudi često ili ne peru dovoljno dugo ili ne peru ispravno. Ruke treba prati prije i tijekom kuhanja, osobito nakon diranja sirovog mesa ili peradi. Pod pranjem se ne podrazumijeva kratko ispiranje vodom i brisanje o kuhinjsku krpu, nego sapunicom i vrućom vodom najmanje 20 sekundi.

Zbunjujući datumi na ambalaži o trajanju hrane

Preporuke na pakiranjima hrane “najbolje upotrijebiti do” često dovode ljude u nedoumicu. Važno je znati kako se oznake s datumima uglavnom odnose na kvalitetu, a ne na sigurnost, pa je hranu često moguće jesti i nakon isteka navedenog datuma. Najbolji način za provjeru su oči i nos, ako funkcioniraju ispravno, pa ako hrana miriše i izgleda dobro i nakon datuma “najbolje upotrijebiti do”, vjerojatno je ispravna. No ako imate bilo kakvu sumnju, bolje ju je baciti i prije isteka roka nego se razboljeti.

Tretiranje spužve kao Petrijeve zdjelice

Redovita dezinfekcija radnih površina i sudopera neće puno koristiti ako ne dezinficirate redovito i spužvicu za pranje. Komadići hrane na toploj i vlažnoj spužvici pružit će bakterijama bolje uvjete za razmnožavanje nego Petrijeva zdjelica, a čak i ako je naizgled čista, odlična je podloga za bakterije. Spužvu treba mijenjati svaka dva do tri tjedna, a između toga redovito je namočenu stavljajte u mikrovalnu pećnicu na barem dvije minute. Možete je stavljati i u perilicu posuđa tijekom grijanog suhog ciklusa, i to svaki put kad perete posuđe. Između korištenja obavezno je osušite, ali prije toga dobro je isperite i iscijedite.

Foto: Unsplash

IZVOR: N1.HR