Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Zašto bi itko nepotrebno patio? Ako se problemi ne rješavaju oni s vremenom samo rastu i rastu, a pomoć je dostupna. U ovih osam situacija ljudi bi trebali potražiti pomoć psihijatra.
Psihijatrijskoj zajednici uvijek je prioritet identifikacija i liječenje psihičkih bolesti, ali psihološka pomoć onima koji ne znaju u kojem su točno stanju i u čemu je problem, jednako je važna. Jer uz to što ako ne znate što vas muči – nepotrebno patite, vaši problemi mogu se sve više komplicirati ako izbjegavate potražiti profesionalnu pomoć.
– Što ranije netko potraži pomoć, to će jednostavnije biti riješiti njihov problem. Bit će manje loše potrošenog vremena, manje će problem ostaviti utjecaja i bit će manja količina stresa uključenog u cijeli proces – izjavio je psiholog Daniel J. Reidenberg.
Psiholozi smatraju da ne dolaze svi potražiti pomoć ponajviše zbog stigmatizacije i mitova koji su uključeni u proces traženja pomoći psihologa ili psihijatra. Mnogi vjeruju da samo ‘ludi’ ljudi idu na terapiju, te smatraju da je prihvaćanje pomoći znak slabosti ili smatraju da će im terapija oduzeti previše vremena, da će biti preskupa ili da će se ‘navući’ na neke antidepresive.
– Ništa od toga nije istina – tvrdi dr. Mary Alvord.
– Vaša terapija može se odvijati jednom u tjedan ili dva. Ljudi strahuju da će jednom kad krenu, ovdje zauvijek ostati, no to nije istina – objašnjava Alvord.
– Život je danas težak. Na učinke psihoterapije može se gledati kao na opuštanje od stresa, nalik vježbanju ili pravilnoj prehrani. Smatrajte to strategijom koja će vam olakšati život i koja će umanjiti stres – napominje Reidenberg, a mi navodimo situacije u kojima biste trebali potražiti pomoć psihijatra, socijalnog radnika ili psihologa…
Svi smo mi ponekad tužni ili ljuti, ali koliko intenzivno i često se to događa? Ako se ponavlja i značajno utječe na vaše funkcioniranje, vrijeme je da potražite pomoć.
– To može djelovati paralizirajuće, dovesti do napada panike te ćete prije nego što shvatite što se zbiva početi izbjegavati stvari. Ako vaš život postane sve više ograničavajuć zato što puno stvari izbjegavate, vjerojatno je pravi trenutak da potražite pomoć – objašnjava Alvord.
Bol zbog smrtnog slučaja u obitelji, prekida veze ili gubitka posla može biti i više nego dovoljno za savjetovanje.
– Obično mislimo da će ti osjećaji nestati sami od sebe – kaže Alvord, napominjući da to nije uvijek slučaj.
Tuga zbog gubitka može utjecati na naše svakodnevno funkcioniranje i čak uzrokovati da se povučemo od prijatelja i u sebe.
– Ako se ulovite kako više ne činite stvari u kojima ste prije uživali i to primijete i ljudi oko vas, možda je pravi trenutak da popričate sa stručnjakom – piše Huffington Post.
-Kad smo psihički uzrujani, to utječe i na naše tijelo – kaže Alvord. Istraživanja su potvrdila da se stres može manifestirati na čitav niz fizičkih načina, od kroničnih probavnih tegoba do glavobolja, učestalih prehlada, pa čak i nedostatka libida.
Reidenberg dodaje da su neuobičajeni bolovi poput iznenadnih grčeva mišića (koji su se stvorili odjednom, naizgled ničim izazvani) ili bolova u vratu, često znakovi dugotrajnog stresa ili emotivnog neraspoloženja.
Ako shvatite da ste počeli sve više piti, ili koristite droge ili prekomjerno jedete, ili tek razmišljate o svemu navedenom, to mogu biti signali da se nadate da ćete na taj način zatomiti osjećaje s kojima biste se ustvari trebali suočiti.
Promjene na poslu učestale su među osobama koje se muče s emotivnim ili psihološkim problemima. Možda se osjećate isključeno od posla, kaže Reidenberg, čak i ako vas je on prije činio sretnima.
Osim promjena u koncentraciji i pozornosti, možda dobivate i negativne kritike od šefa ili kolega, što bi moglo ukazivati na veće probleme.
Ako vas više nimalo ne veseli odlazak na kavu s prijateljicama, čitanje knjiga ili obiteljski nedjeljni ručkovi, a donedavno ste uživali u tome, to bi mogao biti pokazatelj drugih tegoba.
Ako se ne možete otvoriti svojim voljenima i reći im kako se osjećate, ili čak ne možete identificirati što je točno to što vas muči; ili ako vas nimalo ne veseli druženje s voljenima, možda ste dobar kandidat za obiteljsku terapiju.
Možda je riječ o puno dubljim problemima koji se mogu riješiti samo ako se uključe sve karike u lancu.
Ponekad drugi ljudi mogu uočiti uzorke koje ne mogu vidjeti oni kojih se tiču, pa vrijedi čuti kako stvari stoje iz drugih perspektiva.
– Ako vas itko odjednom pita jeste li pričali s nekim o svojim problemima, kako se osjećate (zabrinutim tonom) ili vam pripomene da se brine za vas, to je znak da biste vjerojatno trebali poslušati njihove savjete – kaže Reidenberg.
IZVOR:24SATA.HR