Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Početne promjene očituju se na koži tvrdoćom, bljedilom, kasnije crvenilom i plavkastom bojom. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja, objašnjavaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Oštećenja ponekad mogu postati takva da je oporavak kože nemoguć. To ovisi, osim o tome koliko je hladno i koliko dugo je netko bio na hladnoći, i o stanju periferne cirkulacije, količini vlage u zraku, vjetru…
– Svi ovi čimbenici utječu na to da li će smrzotina biti površinska ili duboka. Kod površinskih smrzotina javljaju se nakon više sati, čak i nakon 2 dana, mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom. Duboke smrzotine zahvaćaju potkožno tkivo, ponekad mišiće, tetive, kosti. Na površini se javljaju mjehuri ispunjeni krvavom tekućinom. Neliječena smrzotina uglavnom završava infekcijom i gangrenom – objasnili su u HZJZ-u.
Čovjeka treba unijeti u toli prostor i skinuti sve mokro s njega, kao i sve što ga steže – čarape, cipele, prstenje, narukvice… Dajte mu topli napitak da mu se tijelo počne ugrijavati i iznutra. Mjehuri na koži ne smiju se otvarati, već samo pokriti sterilnom gazom. Prste na rukama treba odvojiti umetanjem komadića mekane tkanine.
Ukoliko bolnica nije blizu i dulje trebate čekati stručnu pomoć, pokušajte ugrijati smrzotine, ali ikako ne naglo – uronjavanjem u toplu vodu ili stavljanjem termofora s vrućom vodom. Naime, to može izazvati dodatna oštećenja na koži.
– Nakon podizanja unutarnje temperature, valja započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15 °C. Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5 °C, do maksimalne temperature od 40 °C . Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak redovito uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju – kažu u HZJZ-u.
Smrznuti dijelovi tijela moraju mirovati, a ako se radi o nogama, tada ih je potrebno malo podignuti, smjestiti u povišen položaj. Pomoći nekome da se zagrije možete i vlastitim tijelom, priljubite se uz njega. Preporuka je ozlijeđenom dati nešto protiv bolova jer je ugrijavanje smrzotine bolno.
– Ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim. Ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja. Za ugrijavanje smrzotina koristiti direktne suhe izvore topline (kao što je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva – upozoravaju u HZJZ-u.
Također, smrznute dijelove tijela nemojte masirati, a nemojte niti dozvoliti ozlijeđenome da puši i pije alkohol dok se ne oporavi – to utječe na cirkulaciju.