Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Evo jedne informacije koja će vas istovremeno razveseliti i izbezumiti: neprestano držanje raznih dijeta je lošije za vaše zdravlje od toga da imate višak kilograma. Zašto? Zbog poznatog yo-yo efekta s kojim se većina nas suočila, koji funkcionira tako da nakon držanja stroge dijete i gubitka većeg broja kilograma organizam po povratku na normalnu prehranu poludi i kilogrami se vrate, i to u još većem broju.
Istraživanja pokazuju da, uz česti povratak viška kilograma, dijetu prati i niz drugih problema sa zdravljem poput poremećene flore crijeva, usporavanja metabolizma i pogoršanja mentalnog zdravlja što vas čini debljima, nesretnijima i nezdravijima. Da samo navedemo neke od glavnih problema:
Dijeta će vam poremetiti metabolizam
Kad držite određenu dijetu (bez obzira na to o kojoj se radi), koja je u odnosu na vaše dnevne prehrambene navike restriktivna, vaš metabolizam se usporava jer mu treba manje energije. Pojednostavljeno, ako drastično smanjite dnevni unos kalorija, vaše tijelo će također smanjiti potrošnju kalorija. Do te reakcije dolazi zbog straha od gladi. Vaše tijelo smanjuje potrošnju kalorija i troši samo onoliko koliko mu minimalno treba za funkcioniranje. Zato vam se, bez obzira na smanjenje unosa hrane, ne događa pad u kilogramima. Dobra vijest u ovome je jedino ta da metabolizam obično možete resetirati kada ponovno počnete normalno jesti.
Dijete su noćna mora za zdravlje vaših crijeva
Jedna od podmuklih tajni neuspješnih dijeta je da vam se, ako smršavite određeni broj kilograma i ne uspijete u zadržavanju težine nego se ponovno udebljate, ne vrate samo izgubljeni kilogrami nego se još dodatno udebljate. Razlog tome je što svaki put kada dobijete ili izgubite kilograme dolazi do promjene u raznim varijablama vašeg zdravlja poput krvnog tlaka, razine šećera u krvi, kolesterola i bakterija u crijevima poznatijima kao mikrobiomi.
Kad se udebljate, razvijete određenu vrstu bakterije koja podržava povećanje težine. Problem je u tome što kad izgubite kilograme, ta bakterija teže nestaje iz organizma pa ako krenete vraćati kilograme, ona veže sve što može u salo i to uzrokuje dodatno debljanje.
Dijeta razvija krivu vrstu masti
Nisu sve masti iste. Postoje potkožne masti i visceralne masti. Ove druge, koje su vizualno nevidljive, a skupljaju se oko unutarnjih organa, iznimno su opasne po zdravlje i treba ih se čuvati. Visceralne masti igraju važnu ulogu u proizvodnji hormona koji doprinose bolestima srca, dijabetesu i upalama u tijelu. Dok vaša težina varira, visceralne masti samo se nakupljaju i povećavaju opasnost za zdravlje.
Dijete su grozne za mentalno zdravlje
Iako pokušavate napraviti sve za zdravlje, osjećate se sve gore i gore. Dijete i yo-yo efekt povezani su s depresijama i niskom razinom samopoštovanja isto kao i sa smanjenim razinama serotonina u organizmu. Budući da je on zadužen za raspoloženje, spavanje i apetit, umjesto na bolje, vaše zdravlje krenut će nizbrdo. Osobe koje nakon držanja dijete vrate kilograme vrlo često osjećaju neuspjeh koji se odmah veže na depresiju i osjećaj bespomoćnosti.
Kako onda smršavjrti i popraviti zdravlje bez držanja dijeta?
Koncept strogog držanja određenog tipa prehrane koji radikalno smanjuje unos kalorija u organizam i izbacuje neku vrstu hrane dokazano na duže staze ne funkcionira. To ne znači da trebate odustati, nego da morate početi donositi male, ali važne promjene u odlukama o tome kako se hranite i koliko vježbate.
Pokušajte smanjiti porcije koje jedete za 10 posto po obroku. Vaš metabolizam neće primijetiti razliku, a razlika u količini kalorija na dnevnoj razini bit će solidna. Pazite da vam tanjur bude dobro izbalansiran i da unosite dovoljno hranjivih namirnica u organizam, ali i da vodite računa o tome u koje vrijeme ih unosite.
Kad pripremate obrok, možete zamisliti i sat. Između 12 i 15 sati trebali biste unositi proteine (piletinu, ribu, grah, crveno meso itd.), između 15 i 18 sati je vrijeme za škrob (riža, krumpiri, tjestenina itd.), a u preostalom vremenu možete jesti povrće i voće. Ako se odlučite za ovakav oblik prehrane, ne morate brojati kalorije budući da je nemoguće konzumirati previše visokokalorične hrane u tako kratkom intervalu.
Na kraju, ne trebate inzistirati isključivo na nekom imaginarnom broju kilograma koji vam se čini prikladnim. Uz prehranu, ubacite i trening s utezima i ojačajte tijelo. Nije bez veze izreka: “U zdravom tijelu, zdrav duh.”