PRIPREMITE SE ZA alergije koje nam dolaze zajedno s proljetnim danima

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Alergija je preosjetljivost obrambenog sustava organizma, odnosno promijenjena reakcija na tvari iz okoliša. Alergijski simptomi mogu zahvatiti različite organe, kao što su koža, sluznica gornjih ili donjih dišnih putova, te sluznica crijeva.

Za pojavu alergijske bolesti odgovorno je naslijeđe, uz djelovanje nespecifičnih čimbenika okoliša, kao što su duhanski dim, onečišćenje zraka, plinovi, NO2, CO2, CO, O3. Istraživanja diljem svijeta upućuju na to da su alergijske bolesti, osobito astma, učestalije u područjima s lošim socioekonomskim i ekološkim uvjetima.

Simptomi alergijske bolesti mogu početi u bilo kojoj životnoj dobi. Nije uvijek lako utvrditi njezino postojanje, pa ni u slučaju dobro nam poznatih bolesti, poput bronhalne astme, urtikarije (koprivnjače) ili rinitisa, iako su one tipičan primjer alergijske reakcije. Astma ili zaduha najčešće se javlja prije pete godine života (oko 80 posto), a katkad i prije. Otežano disanje može početi naglo napadajima gušenja, ili napadaju može prethoditi respiratorna infekcija. Riječ je o kroničnoj upali dišnih putova (bronha), što uzrokuje njihovo suženje i stezanje glatkih mišića bronha, zatim oticanje sluznice dišnih putova i pojačano lučenje ljepljive, žilave sluzi.

Neosporna je uloga okoliša, koje dodatnim djelovanjem može potaknuti razvoj alergije kod genetski predisponiranih osoba. Kad govorimo o dišnom sustavu, valja spomenuti negativan utjecaj onečišćenog zraka (smog, duhanski dim i dr.), koji otvara put senzibilizaciji na pojedine peludi biljaka. Duhanski dim nadražuje sluznicu dišnog sustava, koja postaje prijemčivija za razvoj respiratornih infekcija, da ne spominjemo brojne otrovne tvari (nikotin, katran, ugljični monoksid…) koje negativno djeluju na organske sustave u tijelu.

Svake godine u doba cvatnje određenih biljaka milijuni ljudi diljem svijeta pate od peludne hunjavice, pa sve do napadaja teške astme. Senzibilizacija na peludi ovisi o alergenim svojstvima čestice peludi, ali i o klimatskim uvjetima i osobinama okoliša. S obzirom na rasprostranjenost različitih biljaka i korova u pojedinim dijelovima naše zemlje, razlikuje se vegetacija kontinentalnog i mediteranskog područja (npr. maslina, drijenak, čempres, bor i dr.), pa tako postoji i kalendar cvatnje.

Simptomi alergijske bolesti mogu početi u bilo kojoj životnoj dobi. Neosporna je uloga okoliša, koje dodatnim djelovanjem može potaknuti razvoj alergije kod genetski predisponiranih osoba. Svake godine u doba cvatnje određenih biljaka milijuni ljudi diljem svijeta pate od peludne hunjavice, pa sve do napadaja teške astme.