Prirodna i umjetna božićna drvca zagađuju okoliš, a ovo su njihove ekovarijante

byNina Baljak | 28 studenoga, 2020

Ukrašavanje božićnog drvca mnogima je najljepši dio Božića i božićnih blagdana te za velik broj obitelji taj ritual predstavlja intiman i poseban trenutak koji svi pamte.

Okupljanje obitelji, ispijanje kuhanog vina ili kuhane rakije, miris svježe ispečenih kolačića i ornamenti koji se nerijetko prenose generacijama. Prizori su to bajkoviti i pomalo nestvarni. No u mnoštvu svih tih sitnih radosti koje iz nas izvlače ono najbolje nalazi se i jedna ozbiljna i tužna strana božićnih drvaca koje mnogi nisu ni svjesni. Naime, procijenjeno je da se svake godine nakon božićnih blagdana baci oko 160 000 tona prirodnih borova. Tako bačen jedan bor proizvodi oko 16 kilograma CO2, dok za vrijeme svog života jedan bor apsorbira čak tonu istog plina.

Ako mislite da su rješenje umjetna božićna drvca, morat ćemo vas razočarati. Naime, većina ih je izrađena od PVC filma za čiju se proizvodnju koriste fosilna goriva, a putem koje se emitira velika količina stakleničkih plinova. Umjetna božićna drvca su, dakle, gori izbor od onih prirodnih. Jedina je njihova prednost ta što ih većina osoba koristi godinama, no to nikako ne smanjuje njihovu proizvodnju. Sljedeće pitanje koje se nameće u ovoj priči o božićnim drvcima jest što odabrati ako želimo prirodu i planet staviti na prvo mjesto.

Izbora je doista puno, osobito ako ste kreativni. Božićna drvca možete izraditi od starih vješalica, kartona, knjiga, ljestava ili letvica koje vam dugo stoje neiskorištene. Isto tako, možete odabrati varijantu pravog drvca koje je zasađeno u lončanici te ga, nakon božićnih blagdana, presaditi u prirodu. U nastavku vam donosimo nekoliko ideja koje bi vas mogle inspirirati ako ove godine odlučite imati zeleno (eko) drvce.