Protiv alergije se treba boriti samo savjetima liječnika, a evo i onih najvažnijih

Ako patite od sezonskih alergija, proljeće je doba godine koje vam nije osobito priraslo srcu. Teško je izaći i mirisati propupalo cvijeće ako se gušite u kašlju i kihanju, kako piše Goodhousekeeping.

“Rizični čimbenici za pojavu alergijske reakcije u načelu se mogu podijeliti na genetske, tj. nasljedne i vanjske, tj. stečene. Genetska predispozicija se može prikazati ovako: Ako je jedan roditelj alergičan (poglavito majka), rizik razvoja alergija u djeteta je udvostručen. Rizik je četverostruki ako su oba roditelja alergičari. Od vanjskih čimbenika, osim općepoznatih znanja o utjecaju povećane izloženosti alergenima, zagađivačima ili iritansima, svakako je najzanimljivija interpretacija preko tzv. higijenske teorije koja pojednostavljeno kaže: Što smo čišći i zdraviji, šansa za razvoj alergija je veća”, rekla je prof. prim. dr. sc. Željka Roje, spec. otorinolaringologije.

Tegobe će ublažiti antihistaminici, lijekovi koji blokiraju kemikalije histamine koje proizvodi tijelo u situaciji kad je izloženo alergenu. Proizvodnja histamina može rezultirati oteklinama, svrbežom, curenjem nosa, suzenjem i sličnim tegobama. Mnogi spas pronalaze u antihistaminicima, no medicina kaže da postoje i negativne posljedice njihova uzimanja, poput umora, glavobolje i mučnine.

“Oni nisu nužno dobri za mozak. Histamini su važne kemikalije koje pomažu spavanju i pamćenju, a uzimanje ovih lijekova može povećati rizik od demencije tijekom vremena”, tvrdi alergologinja dr. Julie A. Wendt iz klinike Relieve Allergy, Asthma and Hives Clinic u Scottsdaleu. Dodaje kako mnogi koriste i kortikosteroide koji će nosnu sluznicu isušiti i nadražiti.

Zbog svega toga ljudi koji pate od alergija sve se češće okreću liječenju prirodnim sastojcima poput biljaka, određene hrane ili imunoterapije. Nisu svi homeopatski pripravci jednako učinkoviti, no svatko drugačije reagira na tretman. Ako planirate iskušati neki od tih pripravaka, svakako konzultirajte svog liječnika. Isto preporučuje i prim. dr. sc. Darko Richter, specijalist pedijatrije i uže specijalnosti pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije u KBC Zagreb.

“Ljudi svakako moraju uzimati terapiju za koju znaju da im koristi, a sve dodatne ideje o prirodnim sastojcima slobodno mogu zaboraviti. Kad bi stvarno kurkuma, med ili neki začin imali ikakve koristi, već bi ga davnih dana netko pretvorio u lijek, izvukao esenciju koja pomaže i obogatio se na tome. To su gluposti. Moj savjet je da se ljudi konzultiraju s liječnikom i nipošto ne zaborave uzimati propisanu terapiju”, kaže dr. Richter dodajući kako je svjestan da postoje ljudi koji su se prvi put susreli s alergijskim reakcijama poput urtikarije, alergijskog rinokonjunktivitisa i astme, no zbog situacije oko korona virusa teško će moći dobiti pomoć specijalista u bolnicama.

Upravo su ta tri navedena stanja najčešće alergijske reakcije zbog kojih se ljudi javljaju liječnicima, a paleta alergena koji ih uzrokuju je zaista široka te varira od hrane, peludi, životinjske dlake do hladnoće ili vrste materijala odjeće koju oboljeli nosi.

“Tu bi trebali sad uskočiti liječnici primarne zdravstvene zaštite koji ne bi trebali samo usmjeravati pacijenta prema bolnici i pisati uputnice, nego se angažirati i sami odrediti terapiju. Recimo, kod bolesnika kod kojih se alergijska reakcija javlja prvi put, pomaže i obično se daje dvostruka doza antihistaminika koji će na taj način ublažiti ili čak potpuno ukloniti tegobe”, pojasnio je prim. Richter.

Prim. Roje također ističe važnost redovitog uzimanja propisane terapije, ali dodaje kako postoje metode i sastojci koji će čovjeku s alergijskom reakcijom dodatno ublažiti smetnje i tegobe, pa svakako valja i njih uzeti u obzir. Kaže i kako si čovjek s alergijom promjenom ponašanja može olakšati sezonu alergija.

“To podrazumijeva da povratkom kući nakon boravka u okolini u kojoj ste bili izloženi alergenu odmah skinete odjeću i obuću koju ste nosili jer su one pune alergena te se dobro otuširajte da skinete preostale alergene”, savjetovala je je dr. Roje.

Terapija koju daje liječnik

Postoje pripravci koje vam može dati isključivo alergolog. U ispravnim dozama oni uklanjaju i ublažavaju tegobe i omogućuju dugoročno olakšanje, ali nisu lijekovi.

Injekcije

Subkutana imunoterapija funkcionira poput cjepiva. Riječ je o terapiji u kojoj se bolesnika izlaže alergenu kako bi se njegov organizam lakše borio protiv alergena kad ga sretne sljedeći put. Recimo, ako je netko alergičan na određenu vrstu peludi, liječnik će primijeniti subalergijsku dozu te vrste peludi i injekcijom je nanijeti na gornji dio ruke. Kad ta mala doza uđe u tijelu, imunološki sustav će stvoriti antitijela kako bi zaustavio pojavu neugodnih simptoma. U prvoj fazi bolesnik prima te injekcije triput na tjedan, a kako organizam gradi toleranciju, liječnik podiže dozu. U drugoj fazi bolesnik na terapiju dolazi samo jedanput na mjesec tijekom sljedećih tri do pet godina. Ako dobro reagira na liječenje, u predstojećim godinama osjetit će značajno poboljšanje.

Sublingvalne kapi i tablete

Ako niste pobornik injekcija, može pomoći sublingvalna imunoterapija. To je također oblik desenzibilizacije, no umjesto uboda u ruku jedanput na mjesec, dobijete kapi ili tablete koje uzimate svakog dana.

“Dozu prilagođavamo tako da ih možete sami uzeti kod kuće kapanjem pod jezik ili uzimanjem tablete. Postupak je jako siguran i nema nuspojava, a osobito je učinkovit i najprirodniji koji nam je trenutačno dostupan”, kaže dr. Dean Mitchell, a dosadašnja istraživanja potvrđuju kako su obje metode podjednako učinkovite.

Kućni biljni pripravci

Mnogi alergolozi ističu kako kućni pripravci nemaju učinka i prim. Richter je to naglasio nekoliko puta, no postoje istraživanja koja smatraju da pojedini pripravci ublažavaju simptome upala.

Repuh

Repuh ili lopuh je biljka koja raste u vlažnim, močvarnim uvjetima. Najčešće ga koriste u ublažavanju migrena, a nekoliko studija navodi da pomaže i kod alergijskog rinitisa. Studija iz 2002. godine promatrala je 131 ispitanika i zaključila da tablete koje sadrže lopuh mogu biti jednako učinkovite u suzbijanju simptoma kao i oralni antihistaminici. Učinkovitost ove biljke kod alergija još treba ispitati, pogotovo jer do sad nije pokazala učinkovito ublažavanje tegoba kod kožnih reakcija ni astme.

“Nema kliničkog dokaza da više vrsta biljaka pomaže, ali ekstrakt kozlinca i repuha jesu među onima za koje postoje kliničke studije i dokazano je da pomažu. Dodatno, istraživanja su potvrdila da ove dvije biljke imaju isti učinak kao i antihistaminici”, ističe prof. Roje.

Med

Neprocesuirani med sadrži male količine peludi, pa pojedinci smatraju da će im pomoći konzumacija lokalnog meda. No to možda ipak nije tako.

“U malim dozama to može pomoći kod blagih alergijskih reakcija, no općenito gledano, pčele ne skupljaju pelud u vrijeme koje se slaže s vašom alergijom.  To znači da dok taj med stigne do nas, već je prošla sezona naše alergije”, tvrdi dr. Wendt.

Dodatno, American College of Allergy, Asthma & Immunology navodi da med sadrži pelud cvijeća, a ne trava ili drveća koji su najčešći krivci za alergiju. Stoga je kod teških oblika alergije konzumacija meda nešto što neće pomoći, a eventualno zbog protuupalnih svojstava meda on može ublažiti ekcem, koji u većini slučajeva nije alergijska reakcija.

“Med je vrlo problematičan i svakako ga ne bih preporučila ljudima koji pate od peludnih alergija jer može izazvati iznimno snažnu alergijsku reakciju. Ne treba se voditi načelom da će i vama pomoći nešto što je pomoglo vašem susjedu, jer alergije su vrlo individualne i svaka zahtijeva svoj pristup u liječenju”, istaknula je prim. Roje.

Češnjak

Češnjak ima protuupalna svojstva jer sadrži tvar dialil disulfid koja se bori protiv proizvodnje upalnih citokina. Ta je tvar i osnaživač imuniteta. Kad je riječ o alergijama, pojedini naturopati ističu upravo češnjak kao najbolje rješenje jer sadrži antioksidans kvercitin. On ima sposobnost inhibicije histamina. Kako biste provjerili djeluje li, možete hranu dodatno začiniti češnjakom, a mnogi kvercitin uzimaju kao dodatak prehrani. Dr. Mitchell kaže da su učinci minimalni.

Ružmarin

Osim odličnog okusa, ružmarin sadrži i kiselinu koja ima protuupalna i antioksidativna svojstva. Male studije su otkrile da pomaže kod ublažavanja simptoma astme, a jedna je studija pokazala da ružmarinska kiselina može suzbiti alergijski imunoglobulin, no za definitivnu potvrdu nužne su detaljnije studije i istraživanja.

Kurkuma

Aktivni sastojak ovog začina, kurkumin, ima snažno protuupalno djelovanje. Studija na 241 ispitaniku iz 2016. godine pokazala je da su oni koji su uzimali kurkumu tijekom dva mjeseca primijetili da su se simptomi rinitisa ublažili. Imali su manje nazalnih kongestija i dišni putevi su im bili prohodniji. Ipak, nema dovoljno istraživanja koja kurkumu smatraju učinkovitim začinom za ublažavanje alergijskih tegoba.

Ispiranje nosa i Neti Pot

Iako ispiranje neće u potpunosti ukloniti alergijsku reakciju, može omogućiti privremeno olakšanje od šmrcanja i kongestije.

“Dapače, prije izlaska ljudi s alergijom mogu koristiti sprej koji sadrži proteine čiji je zadatak stvoriti zaštitni sloj u sluznici nosa, a po povratku doma svakako je preporučljivo isprati nos fiziološkom otopinom jer na taj način ispirete i alergene koji su se uhvatili za sluznicu nosa te smanjujete duljinu njihova djelovanja. Možete koristiti i nekoliko puta na dan kapi za oči s ektoinom kako biste izbjegli alergijski konjunktivitis, odnosno svrbež, crvenilo i suzenje očiju. Naime, u kontaktu s površinom sluznice oka ektoin stvara hidrokompleks u obliku filma koji štiti od kontakta s alergenima”, savjetuje prim. Roje.

Neti Pot je naziv posude za ispiranje nosa i sinusa slanom otopinom te pomaže u uklanjanju viška sluzi i alergena koji su se za nju uhvatili, a možete koristiti i usisavač za nos koji će također ukloniti sluz i alergene.

IZVOR: 24SATA.HR

Photo by Velizar Ivanov on Unsplash