Prvorođena djeca imaju viši IQ?

by | 4 siječnja, 2014

Novija istraživanja pokazuju da redoslijed rođenja djece ima veze s visinom njihovog koeficijenta inteligencije. Evo zbog čega je to tako…

O utjecaju redoslijeda rođenja na razvoj osobnosti, osobna dostignuća i karijeru. Na primjer, prvorođena djeca uspješnija su u školovanju, te imaju veće šanse osvojiti Nobelovu nagradu. Ipak, manja je vjerojatnost da će najstarije dijete u obitelji imati radikalne ideje i kretati se u još neistraženim smjerovima.

Istraživanje se dotaknulo i činjenice da redoslijed rođenja može utjecati i na seksualnu orijentaciju, ljevorukost ili desnorukost, te na broj seksualnih partnera tijekom života.

Evo nekih od čimbenika, koji su, prema mišljenju znanstvenika, uvjetovani redoslijedom rođenja.

INTELIGENCIJA

U okviru istraživanja provedenog u Amsterdamu, znanstvenici su se usredotočili na muškarce i žene čiji je koeficijent inteligencije testiran u uzrastu od pet, 12 i 18 godina. Rezultati ukazuju na tendenciju da najstarije dijete u obitelji ima bolje rezultate od najmlađeg, što je samo potvrdilo zaključke ispitivanja provedenog u Oslu, koje je obuhvaćalo uzorak od 200.000 ljudi. Najprihvaćenija teorija, ipak, ukazuje na to da ranije rođena djeca od roditelja dobivaju više strpljenja, pažnje i vremena, što im daje prednost nad djecom koja se rode poslije njih.

KARAKTER

Ovo je jedno od najistraženijih područja. Ispitivanje provedeno u Kaliforniji, na više od 2.000 obitelji iz šest zemalja, pokazuje da je u većini slučajeva posljednje dijete po redoslijedu rođenja miljenik roditelja. Obiteljski buntovnik češće se rađa nakon svoje braće i sestara, međutim, činjenica je da buntovna djeca nisu posljednja rođena, kao i to da ne osjećaju posebnu bliskost sa svojim roditeljima.

Prvorođena djeca su ambiciozna, dominantne osobnosti, religiozna, savjesna i neurotična. Više zarađuju, odgovornija su, zabrinutija i organiziranija, te se drže pravila.

Djeca rođena između najstarijeg i najmlađeg su buntovna, nisu izrazito religiozna, impulzivna su i otvorena za nova iskustva. Ona ostvaruju slabije rezultate u školi i često odugovlače sa svime što rade, ali imaju izrazitu ulogu mirotvoraca.

Djeca rođena kao posljednja u nizu su razumna, topla, društvena, ekstrovertna i kreativna. Ona su omiljeno dijete u obitelji, često su šaljiva i kritički se odnose prema autoritetima.

BRATSKA/SESTRINSKA LJUBAV

Jedna teorija o odnosima između braće i sestara govori o tome da starija djeca više pažnje posvjećuju mlađoj braći i sestrama, nego obrnuto. Engleski znanstvenici provjeravali su postoji li veća vjerojatnost da će prvorođena djeca biti ta koja će održavati kontakt s mlađom braćom i sestrama.

Za prvorođenu djecu utvrđeno je da tjedno iniciraju znatno više izravnih kontakata (licem u lice) nego što to čine njihovi mlađi braća i sestre. Rezultat je ostao isti čak i nakon uzimanja u obzir geografske udaljenosti. Za djecu rođenu u sredini, i kao najmlađu, manje je vjerojatno da će ostati u redovnom međusobnom kontaktu.

EKCEM I ASTMA

U pitanju su neke od najčešćih kroničnih bolesti djece. Istraživanja su pokazala da se kod djece rođene kasnije u nizu rizik od ovih bolesti smanjuje. Zastupljenost ekcema i astme u obitelji u izravnoj je vezi s ukupnim brojem braće i sestara. Što ih manje imate, veća je vjerojatnost da ćete oboljeti od astme ili ekcema. Prema jednoj teoriji, mlađa djeca izložena su široj paleti infekcija, što potpomaže razvoj njihovog imunološkog sustava i time ih štiti od obolijevanja.

TJELESNA MASA

Za djecu rođenu kasnije u nizu manje je vjerojatno da će biti debela. Japanski znanstvenici otkrili su da se rizik od debljine, posebno kod dječaka, znatno smanjuje ukoliko imaju više starije braće i sestara. Otkrili su i to da kod dječaka iz obitelji s troje djece postoji znatno niži rizik od debljine nego kod onih koji su jedinci.

Uzrok tome nije sasvim jasan, ali jedna teorija kaže da su jak zaštitnički stav prema djetetu i tendencija pretjeranog hranjenja mehanizmi koji vode u debljinu, zato što se majke u manjim obiteljima više posvećuju nagovaranju djeteta da jede. S druge strane, moguće je da u obiteljima s više djece svatko ima manju količinu hrane na raspolaganju.

Autor: Life Content