Je li biohacking fitness health trend koji trebate prigrliti?
Ako ste na prvu zastali i zapitali se što uopće pojam biohacking znači, tu smo da odgovorimo. Iako smo o njemu već pisali u našem tiskanom izdanju,...
Ako ste upisali fakultet i od listopada očekujete početak nove školske godine, zasigurno ćete osjetiti određenu dozu stresa. To je vrijeme golemih promjena – odjednom, postajete odgovorni za sebe i za svoj studij.
Kad se tome doda i globalna pandemiju koja nas je sve napala u 2020. godini, koja je posebno utjecala na sekundarno obrazovanje, nije ni čudo da se predviđa da će mnogi studenti imati psihičkih problema ove, a i sljedeće godine.
Ako vam se učini da imate problema sa svojim psihičkim stanjem, izuzetno je bitno da odmah potražite pomoć! No na samom početku, bitno je znati s čime se borite.
Anksioznost
Sasvim je normalno da se osjećate anksiozno s vremena na vrijeme, ali ako vas napadnu brige i ovladaju vašim životom, možete razviti anksiozni poremećaj. Ovaj poremećaj je prilično lako dijagnosticirati. Naime, ako se svakodnevno brinete oko puno stvari, imate povremene panične napade, patite od nesanice, osjećate preskakanje srca i vrti vam se u glavi, onda bolujete od ovog poremećaja.
Depresija
Znajte da svatko ponekad ima težak dan, kad se osjeća loše i kada mu nije ni do čega. Ali ako se ne možete otresti osjećaja tuge, a ne možete točno odrediti zbog čega je to tako, možda bolujete od depresije. Ono što je najvažnije kod ove psihičke ,bolesti je činjenica da se toga ne biste trebali sramiti jer do depresije dolazi zbog kemijskog disbalansa u vašem mozgu i može se uspješno liječiti kombinacijom antidepresiva i terapijom.
OCD
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP/OCD) je poremećaj gdje oboljeli ima razne opsesije (koje su neželjene misli ili slike u glavi) i prisile (stvari koje oboljeli radi da bi zaustavio te misli ili slike). Ove misli ili slike mogu biti o raznim stvarima i uvijek su jedinstvene ovisno o pacijentu.
Mnogi ljudi smatraju da se OKP veže samo za opsesije vezane za čistoću i higijenu, što nije uvijek istina. Iako neki oboljeli od OKP doista imaju opsesije o čistoći (osjećaju ekstremnu anksioznost ako nešto nije čisto, brinući da bi se mogli zaraziti), ali postoje i druge forme ovog stanja.
Bolesti ovisnosti
Neki studenti mogu razviti razne forme ovisnosti tijekom studiranja. Najčešći oblik ovisnosti je alkoholizam, ali neki studenti postanu ovisni o opojnim drogama ili čak i kockanju. Mogućnost da rade što žele, bez nadzora roditelja, samostalni život i vrlo često pristup većim količinama novca (za stanarinu, račune i slično) može dovesti do ovih oblika ovisnosti.
Naravno, postoje i drugi oblici psihičkih poremećaja od kojih studenti mogu oboljeti – ali ovo su najčešći.
Evo što možete napraviti ako imate problem s nekim od ovih psihičkih stanja.
Otiđite liječniku
Ako imate problema sa svojim psihičkim stanjem, najbolje je da odmah posjetite liječnika. Čak i u vrijeme COVID pandemije, odlazak liječniku ovakvim pacijentima je omogućena. Odlazak liječniku možda će biti organizirana putem telefonske linije ili Skype poziva, ali svakako ćete biti u mogućnosti dobiti pomoć i savjet od stručne osobe.
Pogledajte postoji li grupa za terapiju u okviru fakulteta
Mnogi fakulteti nude besplatno savjetovanje svojim studentima. Ako postoji takva mogućnost na vašem fakultetu, nije loša ideja da dogovorite termin. Svi pregledi su anonimni i vaši podaci će biti zaštićeni. Ako niste sigurni gdje tražiti te grupe, možete potražiti pomoć i savjet od starijih kolega.
Telefonske linije za pomoć
Postoje telefonske linije za pomoć koje služe kao besplatna pomoć ljudima koji imaju psihičkih problema. Vrsta i kvaliteta istih ovise od države do države, te je naš prijedlog da o njima potražite informacije na internetu. One su besplatne i dostupne tijekom cijelog dana.
Prijedlozi za samopomoć
Postoji dosta stvari koje možete napraviti kako biste pomogli sebi. Iako ove tehnike ne znače da ćete se izliječiti, svakako mogu pomoći ljudima sa psihičkim problemima da im bude lakše.
Odmarajte se što više
Imajući u vidu ispitne rokove i tendenciju studenata da se zabavljaju noću, jasno je da većina studenata ne spava dovoljno koliko bi trebalo. Presudno je odrediti vrijeme kada ćete se odmarati. Odmor je bitan za mentalno zdravlje te je bitno odrediti određeno vrijeme za isti tijekom dnevne rutine. Probajte spavati svaku noć minimum između šest do osam sati.
Hranite se zdravo
Neke vrste namirmica odlične su za mentalno zdravlje i mogu pomoći kod psihičkih poremećaja. Ako smanjite unos kave i alkohola, sasvim sigurno ćete smanjiti rizik od razvijanja mentalnih bolesti (iako smo svjesni koliko je to teško tijekom studentskog života). Uz to, bitno je unositi svježe voće i povrće u svoju prehranu kako bi se poboljšala cjelokupna psihofizička slika.
Družite se s ljudima koji vas uveseljavaju
U studentskim domovima nije uvijek moguće birati s kim ćete živjeti. Ipak, potrudite se da upoznajete pozitivne ljude koji vam odgovaraju, čak i ako to znači da se nećete previše družiti sa svojim cimerima. Osjećat ćete se puno bolje kad je u vašem okruženju mnogo ljudi s kojima dijelite iste interese i koji vas mogu oraspoložiti.
Vježbajte
Ako ste u mogućnosti, razmislite o tome da vježbate što više. Vježba oslobađa endorfin, čak i ako vježbate svega 20-30 minuta tijekom dana. Vježbanje je prirodni poboljšivač raspoloženja, a za isto vam ne treba neka moderna teretana, možete jednostavno ići na trčanje ili u šetnju da poboljšate svoje raspoloženje.
Meditirajte
Meditacija u mnogome pomaže kod osoba koje imaju problema sa psihičkim poremećajima. Postoji veliki broj videomaterijala na YouTubeu (primjerice: The Honest Guys) koji vam može pomoći s problemima vezanima za meditaciju. Joga također može biti od pomoći – te preporučujemo da pogledate postoje li na vašem fakultetu satovi joge.
Za kraj
Ako imate problema sa psihičkim problemima na fakultetu dvije najvažnije stvari koje morate znati jesu da niste sami i da stvari mogu biti samo bolje. Neka od ovih stanja mogu se pogoršati tijekom života, ali bitno je znati da se sa svim tim stanjima može nositi. Odlazak liječniku je bitan prvi korak ka izlječenju.
Foto: Pixabay