Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Recept je jednostavan, prestanite pušiti i već nakon tri mjeseca popravit će se protok krvi u tijelu, a nakon godine dana šanse za srčane bolesti smanjit će se za pola. Američki znanstvenici proučavali su 4.000 ispitanika prosječne dobi od 75 godina koji nisu imali znakove srčanožilnih bolesti. Bez obzira na faktore poput godina, rase, težine, krvnog tlaka, dijabetesa i konzumacije alkohola, pušači su imali deblje srčane stijenke, a srce je oslabljeno pumpalo krv u ostatak tijela, što znači da je cirkulacija krvi jako loša.
Voditelj istraživanja, dr. Wilson Nadruz, pojasnio je da ovisnost o cigaretama vodi do zadebljanja srca i slabljenja njegovih funkcija, što na kraju uzrokuje veći rizik od zatajenja, čak i kod ljudi koji nikad nisu imali srčane udare. No kad je dr. Scott Solomon sa Sveučilšta Harvard usporedio stanje organizma kod bivših i novih pušača, zaključio je kako je struktura njihova srca vrlo slična.
“To pokazuje da se oštećenja na srcu uzrokovana duhanskim dimom ipak mogu ispraviti”, tvrdi dr. Solomun.
No otrovne kemikalije iz cigarete štetne su i za druge organe u tijelu. Nikotin i katran prvo “napadaju” zube, koji zbog njih vrlo brzo poprimaju žutu boju, a kod dugogodišnjih pušača bijelu boju zamijenit će smeđa. Ali to je tek početak, zato što cigarete utječu i na povezanost zubnog mesa sa zubima, pa čak i čeljusti s drugim kostima. Pušači su zato skloni bolestima desni, ali i oštećenju kostiju vilice, što znači da lako možemo progutati kost koja zube drži na jednome mjestu.
Kad dođe do kompletnog slabljenja kostiju, pušači su u velikoj opasnosti da izgube sve zube. Dok su još svi na broju, zubi su uglavnom prepuni plaka. On s vremenom postaje sve tvrđi i pretvara se u zubni kamenac, koji je glavni uzročnik brojnih bolesti desni.
Najgore od svega je što kombinacija kemikalija iz cigarete i sline čini otrovni koktel koji oštećuje stanice usta i pretvara ih u kancerogene. Tako dolazi do raka usne šupljine, jednog od najčešćih posljedica pušenja. Tu je i loš zadah, koji je posljedica suhe usne šupljine i anaerobnih bakterija tipičnih za usta pušača. Jedini lijek je prestanak pušenja.
Glavni sastojak duhana je nikotin, koji stvara osjećaj ugode i smirenja, a time i ovisnost. U malim količinama nikotin sam za sebe nije opasan za organizam i čak predstavlja stimulans za mozak. U velikim dozama nikotin postaje otrovan. Duhanski dim sadržava 4000 kemijskih sastojaka, od kojih je oko 400 otrovnih i 43 kancerogenih, a najpoznatiji među njima je katran. Zbog posljedica štetnog djelovanja duhana svakih osam sekundi u svijetu umire jedan čovjek.
U Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire čak od 12.000 do 14.000 ljudi. Stručnjaci upozoravaju da je pušenje odavno ozbiljan društveni problem, a ovisnost o cigaretama najbolje je prekinuti odjednom i bez odugovlačenja. Onima koji nikako ne mogu bez nikotina preporučuje se što prije prepoloviti broj cigareta.
U prvom tjednu poslužite se svime što vas može odvući od pomisli na pušenje, jer je tada želja najjača, a simptomi su najizraženiji. Nakon krize prvog tjedna slijede tri mjeseca opreza, jer sve one stvari koje su vas poticale na cigaretu, poput užitka pušenja uz jutarnju kavu, još su tu. U ovoj fazi ljudi ponekad automatski posežu za cigaretom ili grickalicama, pa svakako pronađite zdraviju varijantu koja vam najviše odgovara. Simptomi kod prestanka pušenja znaju biti neugodni, ali su privremeni i nestaju najkasnije za tjedan do dva.
Istraživači sa Sveučilišta u Buffalu pokazali su da je promjena prehrane nakon prestanka pušenja način da bi se spriječila radikalna promjena sastava crijevne flore. Prehrana bogata povrćem i voćem pomoći će da raspored bakterija koje pomažu pri probavi ostane približno isti, pa se kilogrami neće nakupljati.
Čim osjetite želju za cigaretom, poslužite se samotrikovima – popijte čašu vode ili cijeđenog soka, duboko udahnite i izdahnite pet puta, prošećite ili narežite mrkvu na štapiće pa grickajte. Uglavnom, zdravim navikama pobijedite nezdravu.
Istraživači su proučili uzorke krvi 6000 ljudi i zaključili da pušenje trajno oštećuje ljudski genom. Iako se tijelo počinje regenerirati nedugo nakon prestanka pušenja, metilacije DNK pokazale su da neke stanice ostaju oštećene i tri desetljeća kasnije. Dio od 7000 gena promijenjenih zbog pušenja dokaz je da odvikavanje nije jamstvo za izbjegavanje bolesti srca i pluća.
Od prvog dana menstruacije do ovulacije opada razina estrogena i progesterona, a centar za nagrađivanje u mozgu pojačano radi. Zbog toga je teže kontrolirati želju za cigaretom.
IZVOR: 24sata.hr