Kroz prevenciju i pravovremeno otkrivanje spriječite bolest koja pogađa 3.600 osoba godišnje

Hrvatski sabor ove je godine službeno proglasio ožujak Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj. Rak debelog i završnog crijeva jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s gotovo dva milijuna novooboljelih i gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje. U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s preko 3.600 novih slučajeva godišnje, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.079 umrlih u 2020. godini.

Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva. Stoga je važno redovno se odazivati na preventivne preglede. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usvojen je 2007. godine, a usmjeren je ka poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem (ili sprječavanjem) bolesti omogućava bolja kvaliteta života te dulje preživljavanje odnosno doživljavanje očekivane dobi, kako stoji na web-stranicama HZJZ-a.

Pročitajte: Ovo je pregled koji spašava život – evo što trebate znati o njemu

Jedan od vodećih zdravstvenih i društvenih izazova današnjeg, modernog vremena svakako je i jedna od takvih bolesti – rak debelog crijeva. S obzirom na svoju visoku pojavnost, ali i smrtnost na razini Europe i svijeta te samim time i naše zemlje, rak debelog crijeva, koji podrazumijeva rak kolona, rektosigmoidnog dijela crijeva i rektuma, ne smije biti zanemaren u društvu. Kako bi se naglasila važnost ovog javnozdravstvenog problema, Hrvatski sabor je 11. veljače 2022. donio odluku o proglašenju mjeseca ožujka “Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva.”

Prema pojavnosti, riječ je o najzastupljenijem raku u našoj zemlji (Registar za rak, HZJZ). Štoviše, procjenjuje se da je tijekom 2020. u Hrvatskoj od njega oboljelo 3.706 osoba oba spola, dok ih je 2.079 preminulo s tom dijagnozom. Simptome raka debelog crijeva, a pogotovo one u počecima, lako je zamijeniti za neke druge probavne tegobe. Stoga je od iznimne važnosti pratiti sve promjene koje pogađaju vaš organizam. Ako se neki simptom učestalo pojavljuje kroz dulje vrijeme, svakako se javite svome liječniku – opreza nikad dovoljno!

Pročitajte: U njemu se nalazi 80 posto našeg imunološkog sustava! Evo kako crijeva učiniti zdravima

Rizik od raka debelog crijeva posebice vrijedi za osobe nakon 40. godine života

Dob i genetska predispozicija čimbenici su na koje ne možemo utjecati. Rizik nastanka raka debelog crijeva raste s dobi, što posebno vrijedi za osobe nakon 40. godine života. Također, rizik povećava i pozitivna osobna ili obiteljska anamneza, koja se odnosi na sâm rak debelog crijeva, prisutnost polipa ili upalnih bolesti crijeva. S druge, pak, strane postoje čimbenici na koje možemo utjecati, a povezani su s našim načinom života. Svaki pojedinac sam može utjecati na njihovu pojavnost tako što minimizira prehranu bogatu masnoćama (a siromašnu voćem i povrćem), prekomjernu tjelesnu težinu, smanjenu aktivnost i pušenje.

S obzirom na to da prijelaz iz dobroćudne u zloćudnu tvorbu može trajati od 10 do čak 35 godina, imamo veće mogućnosti za pravovremenu prevenciju, ali i intervenciju. Štoviše, otkrivanje promjena u ranijim stadijima bolesti povećava mogućnost izlječenja i preživljenja, ali i bolju kvalitetu života oboljelih osoba. Upravo zato je krajem 2007. godine s provedbom započeo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Pročitajte: Sve o rehabilitaciji pluća nakon preboljenja bolesti COVID-19 otkriva nam stručnjakinja

Program je namijenjen osobama oba spola, u dobi od 50. do 74. godine, a testiranje se provodi preko testa na skriveno krvarenje u stolici. Osobe ciljne populacije svake dvije godine na svoju kućnu adresu dobivaju upit žele li se testirati te im po zaprimljenom odgovoru Zavodi za javno zdravstvo nadležne županije (u Zagrebu je to NZZJZ “Dr. Andrija Štampar”) prosljeđuju testove. Osobe koje su negativne na testu ponovno se kontaktira nakon dvije godine, dok se pozitivne upućuje na kolonoskopiju u sklopu Programa, kako ističe prim. Melita Jelavić, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za epidemiologiju kroničnih nezaraznih bolesti za Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar.

Izvor: hzjz.hr, stampar.hr

Foto: YakobchukOlena iStock/Getty Images Plus via Getty Images