RAZLOG ZBOG KOJEGA mačke predu nema veze sa srećom

by | 13 srpnja, 2017
FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES
FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Predenje se razvija na početku mačjeg života, još kada sišu majku, pa je već i po tome jasno da taj zvuk nije isključivo povezan s ljudima, piše australski znanstveni portal The Conversation.

Vlasnici mačaka vjerojatno znaju da mačke mogu proizvesti više vrsta predenja, baš kao što imaju cijeli repertoar različitih mijaukanja. Zvuk koji mačić proizvodi za vrijeme sisanja uvelike je drukčiji od predenja koje se može čuti kada uživa u maženju.

Analiza je pokazala da je zvuk predenja kada mačka traži hranu, bilo od majke ili vlasnika, puno viši i po frekvenciji sličniji plaču (iako ne tako glasan). Kada mačka biva mažena, predenje je mirnije, uspavljujuće, a akustična analiza pokazala je da komponenta “plača” nedostaje.

Odrasle mačke će presti i kada su blizu ili u fizičkom kontaktu s drugom mačkom. Radit će to ponekad i kada se igraju nepokretnim objektom ili kada jedu. To se može dogoditi i kada su mačke same.

Međutim, najčešće će ipak presti kada su u društvu, kada traže hranu ili pažnju i rezultat je socijalne ugode. Veterinari će reći i da mačke predu i kada ih jako boli ili neposredno prije smrti. To se čini nelogičnim ako se zvuk povezuje s ugodom, ali to može biti znak da mačka traži pomoć.

Mogao bi to i biti način maskiranja da su ozlijeđene i ranjive. Za male životinje, makar i predatore, nije dobro pokazivati znakove slabosti.

Godinama se raspravlja i o tome mogu li velike mačke presti i uglavnom se vjeruje da mačke koje riču, poput lavova i tigrova, to ne mogu. Svi sisavci imaju u grlu niz kostiju koje podržavaju grkljan i jezik. U mačaka koje se oglašavaju rikom taj dio nije potpuno koštan, kao što je u ostalih mačaka, nego je djelomično sastavljen i od hrskavice, što im, misle stručnjaci, omogućava riku, ali vjerojatno onemogućava predenje.

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

IZVOR: ZADOVOLJNA.DNEVNIK.HR