“Revenge quitting” novi je trend na radnim mjestima

Gotovo tri godine nakon što smo svi raspravljali o fenomenu naziva quiet quitting, ili “tihom otkazu”, postalo je jasno da generacija Z ne planira raditi na isti način kao i njihovi prethodnici – mlađim zaposlenicima sve je važniji balans između privatnog i poslovnog života, fleksibilnost i kultura na radnome mjestu.

Dok mnogi zagovaraju pristup karijeri generacije Z, a drugi ga smatraju lijenošću, pojavio se još jedan “poslovni” trend – revenge quitting, ili otkaz iz osvete.

Što je revenge quitting?

Zamislite situaciju – tek je utorak, a vi već odbrojavate dane do petka kako biste se konačno odmorili od posla. Ne samo od posla već i od groznih kolega koji vas podbadaju i još groznijeg šefa koji ne cijeni vaš rad. Dođe vam da se jednostavno pokupite bez pozdrava – upravo to je, prema časopisu Forbes, novi trend na radnim mjestima među generacijom Z.

Kako piše Forbes, 28 % zaposlenika očekuje ovu pojavu na svom radnom mjestu u 2025. Najveće frustracije zaposlenika su male plaće (48 %), osjećaj podcijenjenosti (34 %) te nemogućnost napretka u karijeri (33 %), a nezadovoljstvo je najveće među mladima.

“Iznenadni otkaz uvijek je bio prisutan u određenoj mjeri, ali ono što je drukčije kod davanja otkaza iz osvete jest emocija koja ga pokreće, a to je poriv da date izjavu ili da se osvetite svom poslodavcu”, govori voditeljica karijere i konzultantica Hannah Salton za portal Stylist.

Dakle, za razliku od quiet quittinga, koji je značio postupno odmicanje od odgovornosti i odbijanje dodatnih zadataka, otkaz iz osvete je jasan i glasan te bi trebao natjerati šefove radnog mjesta da se zapitaju što rade pogrešno.

FOTO: Pexels

Zašto je revenge quitting postao trend

Iako su plaće veće nego prije desetak godina, generacija Z, koja sada započinje svoje karijere, uvelike je razočarana – zbog inflacije, a i plaće imaju sve manju vrijednost, pa si tako mladi sve teže kupuju nekretnine te uživaju u ostalim prednostima stabilnog posla. Baš zato, manje su motivirani za daljnju izgradnju karijere.

“Na današnjem teškom tržištu rada sa stagnirajućim plaćama i potencijalno ograničenim mogućnostima, neki se ljudi osjećaju zarobljenima u ulogama koje ih čine jadnima. To može dovesti do stvaranja ogorčenosti, pri čemu neki zaposlenici osjećaju da nemaju drugog izbora nego brzo dati otkaz kako bi dali prednost svojoj dobrobiti u odnosu na boravak u potencijalno toksičnom okruženju”, govori Salton.

Ipak, ovaj trend naišao je na velik broj kritika – ponajprije, mnogi jednostavno nemaju opciju dati otkaz jer im plaća treba kako bi platili račune, kredit ili ostale životne potrepštine. Baš zato, mnogi kažu da je otkaz iz osvete nešto što si mogu priuštiti samo oni koji imaju druge izvore prihoda – roditelje, partnera, nasljedstvo ili pak drugi posao koji ih već čeka.

Pročitajte: 5 lekcija koje svi možemo naučiti od generacije Z

Čak i ako ostavimo ovu vrlo očitu činjenicu po strani, je li otkaz iz osvete zapravo dobra ideja?

Oliver Sidwell, suosnivač platforme za traženje posla Rate My Placement, potiče sve zaposlenike da malo promisle prije ovakve impulzivne odluke.

“Iako se trenutačno može činiti zadovoljavajućim, takvi dramatični odlasci mogu na kraju naštetiti budućim izgledima za karijeru. Ključno je otići u najboljim mogućim uvjetima”, govori pa objašnjava da biste si na ovaj način mogli uništiti potencijalne kontakte za daljnje zaposlenje u toj industriji, kao i narušiti vlastito samopouzdanje.

“Dugujete sebi da postignete najbolji rezultat, a nagli otkaz iz inata rijetko dovodi do toga”, tvrdi Sidwell.

Naravno, ako ste se našli na radnome mjestu koje negativno utječe na vaše mentalno i(ili) fizičko zdravlje, ne trebate se ustručavati tražiti nešto bolje.

“U konačnici, odluka o davanju otkaza trebala bi se više odnositi na brigu o sebi nego na kažnjavanje poslodavca”, slažu se stručnjaci za karijere.

FOTO: Pexels