Kad je riječ o pozitivnom stavu zemalja o menstrualnom zdravlju, Hrvatska je na 70. mjestu
Povodom početka Olimpijskih igara Intimina je provela istraživanje o reproduktivnom zdravlju na 206 zemalja koje se ovog ljeta natječu u Parizu - g...
Sretan brak je bolji od bilo koje terapije jer u takvom braku parovi jedni druge potiču na zdraviji život i i ono što je najbitnije, nude emocionalnu podršku. Nedavno provedena studija pokazala je da sretan brak može smanjiti rizik za razvoj demencije.
Istraživači su cijelo desetljeće pratili više od 4.000 sudionika starijih od 60 godina. Oni su istraživali raspoloženje ispitanika, kojeg su bračnog statusa i jesu li imali neku situaciju koja bi se mogla povezati s demencijom, kako piše Daily Mail.
Znanstvenici su otkrili da je rizik od demencije 40 posto veći kod volontera koji su bili nesretni i živjeli su sami u usporedbi s onima koji su bili u sretnom braku.
Vjeruje se da društvena izolacija može ljude dovesti do nezdravog načina života, za koji se smatra da povećava rizik za razvoj demencije.
Uzrok poremećaja gubitka pamćenja ostaje nepoznat, ali je sve više dokaza da zdrava prehrana i vježbanje također mogu smanjiti rizik od nastanka ovog poremećaja.
Istraživački tim sa Sveučilišta u Stockholmu potvrdio je da život s voljenom osobom pruža i mentalnu i socijalnu stimulaciju. Ovo, vjeruju oni, sprječava demenciju, koja pogađa ne tako malen broj ljudi.
Istaknuli su da parovi rade brojne stvari kako bi međusobno podigli raspoloženje, što može odgoditi početak poremećaja gubitka pamćenja.
Bračni parovi često jedni druge potiču na zdravo ponašanje, poput zdrave prehrane i vježbanja ili smanjenja konzumacije alkohola ili prestanak pušenja. To je vrlo korisno za sprječavanje simptoma demencije, kako tvrde znanstvenici.
Parovi također pružaju emocionalnu i ekonomsku podršku te pomažu jedni drugima da lakše svladaju stresne periode tijekom života, kako tvrde istraživači.
“Ovo je od velike važnosti i može objasniti zašto oni koji nisu imali partnera kada su prolazili kroz težak period u životu, imali povećan rizik od razvoja demencije”, napisali su oni.
Otkrića objavljena u “The American Journal of Geriatric Psychiatry” dodaju nove dokaze da društvena izolacija može dovesti do surove bolesti.
“Stoga bi posebna pažnja zdravstvene zaštite trebala biti usmjerena na pojedince koji imaju nisko raspoloženje i koji su bez partnera, žive sami. Ovo se pogotovo odnosi na osobe starije životne dobi jer su one sklonije usamljenosti”, izjavili su znanstvenici.
Demencija ili senilnost je termin koji se koristi za opisivanje niza progresivnih neuroloških poremećaja, odnosno stanja, koja utječu na mozak.
Postoji puno različitih vrsta demencije, od kojih je najčešća Alzheimerova bolest. Ona zahvaća i do 70 posto slučajeva oboljelih od demencije kao i Parkinsonova bolest. Neki ljudi mogu imati i kombinaciju više vrsta demencije.
Zasad za demenciju ne postoji lijek. Ali pomoću novih terapija može se usporiti njezino daljnje napredovanje. Važno je da se što prije uspostavi dijagnoza jer su tada i tretmani djelotvorniji.