S voćnim sokovima ne smijete pretjerivati, a evo i zašto

Loše navike u prehrani već u tinejdžerskoj dobi mogu dugoročno dovesti do ogromnih posljedica, upozoravaju britanski znanstvenici. Oni prije svega savjetuju da se ograniči unos voćnih sokova, za koje većina misli da su zdravi, a zapravo sadrže previše šećera. Preporuka je jedna čaša na dan, ne više od toga, jer većina ljudi svakondevno unosi više šećera nego što je zdravo.

Dječaci i djevojčice u dobi od 11 do 19 godina unose nevjerojatnih 42 posto šećera više nego što je preporučeno, i 14 posto više opasnih zasićenih masti, pokazalo je istraživanje. Također, svega 10 posto dječaka i nešto manje djevojčica u tinejdžerskoj dobi uspijevaju unijeti preporučenih pet porcija voća i povrća.

No, niti stariji nisu puno bolji. Svega trećina odraslih unosi dovoljno voća i povrća, a u prosjeku unose oko 10 posto više šećera nego što je preporučeno. Slatkiši su očigledno svima previše dragi, jer čak i oni najmlađi, koji imaju deset ili manje godina, prekoračuju svoj dnevni limit za 34 posto.

Izgleda da se ipak ne radi samo o slatkišima, jer stručnjaci tvrde da su najveći izvori neželjenog šećera voćni sokovi, gazirana pića, pločice od žitarica ali i keksići i kolači.

S druge strane, ono što bi trebali jesti je masna riba, ali je ipak preskačemo. Istraživanje je pokazalo da prosječna odrasla osoba pojede polovicu preporučene masne ribe na tjednoj bazi. Situacija je još gora kod mlađe populacije koja izbjegava ribu – koja ih može zaštititi od bolesti srca, raka i demencije – te tjedno unose tek petinu preporučene količine.

Istraživanje, koje se pozabavilo prehranom i zdravljem 4.000 ljudi, pokazuje i da gotovo polovica (48%) muškaraca i žena ima povišenu razinu kolesterola, što dovodi do povećanog rizika od dobivanja infarkta.

“Ovo je istraživanje objasnilo kako se previše ljudi, a pogotovu djece, ne hrani pravilno. To ih dovodi u rizik od razvijanja raznih bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i debljina, sada ili u budućnosti. Ne postoji magično rješenje za ovaj problem. Roditelji, škole, restorani i prehrambena industrija, svi oni igraju važnu ulogu“, izjavio je Simon Gilespi, direktor „British Heart Foundation”.

Liječnici se slažu da bi gazirane sokove trebalo izbjegavati u potpunosti, a voćne sokove ograničiti na jednu čašu dnevno. Najbolje je da se konzumira uz obrok.

Foto: Mark Zamora / Unsplash