Ulično uznemiravanje i nasilje odsad i kod nas možete prijaviti ovom aplikacijom

Nasilje nad ženama i djevojčicama smatra se globalnom pandemijom koja pogađa svaku treću ženu tijekom svog života, a ova aplikacija pomaže u suzbijanju toga. Odsad je i na hrvatskom jeziku!

Zviždanje, vikanje pogrdnih stvari, uhođenje, dodirivanje i seksualno napastovanje… Svima vam je poznato. Procjenjuje se da 736 milijuna žena barem jednom u životu postane žrtva nasilja od intimnog partnera ili nepartnerskog seksualnog nasilja, ili oboje. Dolaskom tehnologije, mijenja se način na koji se to nasilje događa, i proširilo se i na cyber nasilje te uznemiravanje.

No također tehnologija omogućuje da brže možemo nekome dojaviti ako svjedočimo nasilju ili ga doživimo, kao i ulično uznemiravanje. Mobitel svakako mnogima posluži i da mogu javiti kako su sretno stigli doma, ili da nekoga nazovu ako se ne osjećaju sigurno na ulici.

Jedan pregled o ulozi novih tehnologija u pogledu sigurnosti žena otkrio je da su pametni telefoni najčešće raspravljana zaštitna tehnologija (37,2 % mobilni telefoni, 18,8 % aplikacije). Druga studija pokazala je da bi 62,9 % studentica razmotrilo preuzimanje aplikacije za osobnu sigurnost, a još više studentica bi to razmotrilo ako bi aplikacija sadržavala značajku praćenja. Iz te potrebe pojavile su se brojne inicijative za sigurnosne aplikacije koje su posebno osmišljene kako bi svijet učinile sigurnijim mjestom za žene.

Da bi se u Hrvatskoj omogućilo jednostavno anonimno prijavljivanje uličnog uznemiravanja i nasilja, aplikacija Safecity, koja je nastala u Indiji prije deset godina, dobila je hrvatski prijevod.

Aplikacija omogućuje prijavu raznih tipova uličnog uznemiravanja i nasilja – od buljenja i zviždanja, preko uhođenja i dodirivanja, do silovanja i trgovanja ljudima. Obradom podataka koji se prikupljaju aplikacijom omogućuje se identificiranje čimbenika koji vode do uličnog uznemiravanja i nasilja te stvaranje veće sigurnosti u gradovima.

Na predstavljanju hrvatskog prijevoda aplikacije Safecity na početku Međunarodnog tjedna posvećenog sprječavanju uličnog uznemiravanja, istaknuto je da točni podaci o uličnom uznemiravanju i nasilju u Hrvatskoj ne postoje, no da svjedočanstva djevojaka i žena na društvenim mrežama otkrivaju kako se na ulicama susreću s mnogim neugodnim, ali i situacijama opasnima po život i zdravlje. Uz djevojke i žene, posebno su ugroženi pripadnici rodnih te spolnih manjina.

“Svi poznajemo djevojke, kao i odrasle žene, koje idu ulicom, posebice noću, držeći prst na mobitelu kako bi im poziv policiji bio samo jedan stisak daleko; koje planiraju kojim putevima i u koje doba će se vraćati kući kako bi izbjegle problematična mjesta; koje možda i potpuno odustaju od večernjih izlazaka ili odlazaka na neka mjesta iz straha od uznemiravanja i nasilja. Isto vrijedi i za rodne i spolne manjine, a moram reći da smo u 2021. godini zabilježili povećanje zločina iz mržnje po osnovi spolne orijentacije. Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da je od ukupno 101 kaznenog djela motiviranog mržnjom zabilježeno 13 kaznenih djela motiviranih spolnim opredjeljenjem te 1 kazneno djelo motivirano rodnim identitetom žrtve. U usporedbi s prethodnim godinama, radi se o povećanju od 75 % u odnosu na 2020., odnosno 133 % u odnosu na 2019. MUP je 2021. godine zabilježio i 315 prekršaja motiviranih predrasudom ili mržnjom koji su vezani uz uznemiravanje i spolno uznemiravanje temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminaciji te odredbe Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Tamna brojka koja obično prati uznemiravanje i spolno uznemiravanje zasigurno je i veća“, istaknula je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli @catcallsofnyc

Hrvatski prijevod aplikacije Safecity napravile su članice inicijative Razotkrijmo skriveno uznemiravanje profesorica engleskog i francuskog jezika i književnosti Ivana Šalinović, politologinja i konzultantica za suzbijanje nasilja nad ženama Dunja Bonacci Skenderović, specijalistica u agenciji za ljudske resurse psihologinja Erna Tomiša i socijalna radnica Nina Sabolić.

“Aplikacija djeluje na način da se na karti grada označava mjesto na kojem je osoba doživjela uznemiravanje i/ili nasilje te odgovara na pitanja o samom događaju kako bi se prikupile informacije o iskustvu osobe, vrsti napada, počiniteljima, vremenu događaja, reakciji okoline i koracima koje je osoba nakon toga poduzela. Upravo ova aplikacija omogućava da putem dojava građanki i građana vidimo koje su to crne točke naše zajednice gdje se uznemiravanje, zlostavljanje i nasilje najviše događa. Također, postoji dio stranice “Safety Tips” s upozorenjima za određene lokacije”, rekla je Erna Tomiša.

Osim što od prijave uličnog uznemiravanja i nasilja koristi ima zajednica u cjelini, ona je važna i za osobu koja je to doživjela. Ivana Šalinović istaknula je da je žrtvi važno moći podijeliti informaciju o tome i izvan njezina uskog kruga jer to doprinosi razrješenju traume.

“Prikupljene podatke koristit ćemo za prijedloge unaprjeđenja javnih politika i stvaranje sigurnijih javnih prostora. U cilju suzbijanja uličnog uznemiravanja i nasilja ključan je dio suradnja s drugim dionicima civilnog društva, ali i javnih institucija, kako bi se savjeti i praktične implikacije proveli u djelo. Planiramo i suradnju sa sveučilištima i fakultetima, kao i druge zemlje vezane uz aplikaciju Safecity, radi podizanja svijesti mladih, edukacije i uključivanja studenata i profesora u prikupljanje i analizu podataka“, rekla je Nina Sabolić.

Poticaj građanima da putem aplikacije Safecity prijavljuju ulično uznemiravanje i nasilje u Hrvatskoj videoporukom je uputila Elsa Marie D’Silva, osnivačica zaklade Red Dot koja je stvorila aplikaciju Safecity. Zahvaljujući aplikaciji u Indiji su izbrisane neke crne točke vezane uz ulično uznemiravanje i nasilje.

“Zajednički nam je cilj iskorijeniti ulično uznemiravanje i nasilje. Upravo zahvaljujući aplikaciji Safecity u Indiji su napravljeni pomaci koji se mogu preslikati i u drugim dijelovima svijeta – na kritičnim su točkama u gradovima postavljene rasvjeta i nadzorne kamere, a ispred trgovačkih centara obilježavaju se mjesta rezervirana za žene. Hrvatska je turistička zemlja što znači da mora biti sigurna kako za svoje građane, tako i za strane goste“, istaknula je Dunja Bonacci Skenderović.

Aplikacijom Safecity do sada je prikupljeno 35 000 izvješća o uličnom uznemiravanju i nasilju diljem svijeta – od Indije preko Rumunjske i Kenije do Sjedinjenih Američkih Država.

Aplikacija se sa servisa Google Play i Apple Store može skinuti te koristiti besplatno.

Izvor: Grazia.hr

Foto: @catcallsofnyc/Instagram