Izlazak iz zagrijane kuće na hladnoću izaziva naglu promjenu u krvnim žilama. Kod osoba osjetljivih na temperaturne skokove, one se odmah skupe, tako da ruke i noge ostaju “bez krvi”. Osim jeze, često se javlja i osjećaj boli. Liječnici savjetuju da izbjegavate previše zagrijane prostorije, a u domu ne bi trebalo biti više od 20 stupnjeva kada je vani “minus”.
Zanimljivo je da se onima kojima hladni dani teško padaju nikako ne preporučuje da stavljaju ruke u džepove, već da nose rukavice i pokreću ih u ritmu hoda, jer su mišići aktivniji i cirkulacija je bolja. Ako nosite kapu, obavezno izaberite model koji pokriva i uši, jer je tu koža tanka i one se odmah smrznu. Osim vunene kape, preporučuju se i one izrađene od polietilen tereftalata, PET. Taj materijal se koristi u izradi zimske odjeće, lak je i zadržava toplinu.
Nosnice su “filteri”, u njima se zagrijava zrak prije nego što dođe u pluća. Ukoliko dišete na usta, hladan zrak ulazi bez zagrijavanja i može se javiti upala grla i kašalj. Trebalo bi i zaštititi kožu na licu, nanesite deblji sloj kreme, posebno ako imate problem s ekcemom ili dermatitisom, jer iritirana koža gubi više topline. Posebnu pažnju obratite na obuću, ako je topla prije izlaska van, veće su šanse da takva i ostane, pa je prije polaska dobro ugrijte.
Tijekom zime jedite namirnice bogate proteinima, jer podižu tjelesnu temperaturu više nego one koji sadrže ugljikohidrate ili masnoće. Kavu bi trebalo piti samo ako najveći dio dana provodite u toplom budući da blokira receptore u krvnim žilama i sprječava njihovo skupljanje na hladnoći, tako da nam brže postaje hladno.
I psiha igra veliku ulogu u tome kako podnosimo ledene dane, usamljenim osobama je hladnije, tvrde stručnjaci sa Sveučilišta Toronto. Najtoplije je, naravno, u društvu voljene osobe, toliko da se mnogi mogu potpuno raskomotiti. Zanimljivo je i da evociranje sretnih trenutaka može zagrijati, pa kada šećete po hladnom danu, razmišljajte o nečemu lijepom što ste doživjeli.