Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Kritike su sastavni dio naše svakodnevice, neovisno dajemo li ih ili ih primamo. Savjetujemo vam da ih, umjesto da ih doživljavate negativno, prihvatite s izazovom, kao dio manevarskog prostora da postanete još bolja osoba.
U partnerskim odnosima, među prijateljima, kao i u poslovnom okruženju, kritiku je gotovo nemoguće izbjeći te smo njoj svi izloženi. Iako je gotovo svi shvaćaju u negativnom kontekstu, konstruktivna kritika može donijeti puno dobrih stvari i uspjeha. Istodobno je sposobnost prihvaćanja kritike važan dio uspjeha i izrazito je važno poznavati različite vrste kritike kako bismo mogli primjereno reagirati.
U međuljudskim odnosima možemo razlikovati nekoliko vrsta kritike: pozitivnu kritiku kojom se nekog hvali ili mu se odaje priznanje za određeno postignuće, negativnu kritiku kojom se ukazuje samo na pogrešku ili propust, konstruktivnu kritiku kojoj je cilj poboljšanje postojećeg stanja, destruktivnu kritiku kojoj je cilj uništenje ili poniženje druge osobe te samokritičnost, pri čemu osoba sama sagledava svoje ponašanje, uvjerenja, postignuća, kompetentnost i slično, u odnosu na vlastite ili tuđe kriterije.
Mnogi ljudi pod pojmom kritike podrazumijevaju nešto negativno i reagiraju agresivno na nju jer se osjećaju prozvanim, uvrijeđenim ili izazvanim te nastoje obraniti svoj stav pod svaku cijenu. Posebno je opasna destruktivna kritika kojom se drugu osobu namjerno želi povrijediti, poljuljati joj samopouzdanje i poniziti ju. U takvim situacijama nastojite se kontrolirati i ne obazirati se na mišljenje okoline, ne shvaćajte kritiku osobno i ne branite se, nego se trudite obaviti posao najbolje što možete. Važno je ostati ravnodušan i ne shvatiti takvu kritiku preozbiljno ili ju, još bolje, pretvoriti u konstruktivnu tako da se shvati manje osobno.
Za razliku od destruktivne, konstruktivna kritika je dobronamjerna i nudi rješenje problema, dodatno motivira osobu i ima naglašen pozitivan prizvuk. Konstruktivna kritika usmjerena je na sadržajnu sferu, a ne relacijsku. To znači da je želite li nekoga konstruktivno kritizirati trebate objasniti toj osobi svoje mišljenje, iznošenjem brojnih konkretnih informacija, što točno ta osoba (treba) i može poboljšati u ponašanju ili radnom učinku. Također, objašnjavanjem kritike prazni se emocionalni naboj situacije, reducira se opasnost od kontranapada i omogućuje se rješavanje problema. Glavni razlog zbog kojeg imamo problema s prihvaćanjem kritika je upravo taj što dolaze iznenada i neočekivano, odnosno u vrijeme kada nismo emocionalno pripremljeni.
Što se tiče spola i sklonosti kritiziranju, kao i podnošenja kritika, nedavno provedena istraživanja navode da žene lošije podnose kritike te će češće nego muškarci odbiti preuzeti rizik u svrhu izbjegavanja potencijalnog odbijanja i osuđivanja okoline zbog lošeg postupka ili odluke. Kada kritiziraju, žene su znatno sklonije pasivno-agresivnom oblicima ponašanja nego davanju konstruktivnih kritika. Za razliku od ženskog spola, muškarci su skloniji cinizmu i manipulaciji kada kritiziraju i češće imaju izravniji pristup. Jednako tako češće pokazuju tendenciju da kritike shvate previše osobno, odnosno kao napad na sebe, čak i kada je kritika sasvim na mjestu zbog povrijeđenog ponosa. Zapamtite da, kada dobijete kritiku, to ne znači da niste dobri ili kompetentni, nego da imate manevarski prostor za to da budete još bolji.