Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Osim što potiče debljanje i nastanak dijabetesa, previše šećera u prehrani podiče umor, demenciju u srednjoj dobi, masnu jetru, češće mokrenje i srčani udar.
Šećer kao glavni krivac epidemije debljine
Nedavne znanstvene studije ukazale su na to da je šećer, a ne masnoće u prehrani, glavni razlog epidemije debljanja modernog doba. Ljudi danas unose dvostruko više šećera nego prije 30 godina, a dokazano je kako šećer stvara ovisnost. Dopuštena mjera šećera koju treba unositi na dan je oko 10 malih žlica ili 50 g, no većina ljudi unosi i do dvostruko više.
Energiju daje samo nakratko, poslije nastupa još veći umor
Nakon svakog obroka, gušterača proizvodi hormon inzulin koji treba izdvojiti šećer iz namirnica u krvotok kako bi iz njega nastala energija. No obrok temeljen na slatkom, poput velikog komada torte, sladoleda ili čokolade, izaziva otpuštanje velike količine inzulina. Studija Sveučilišta Cambridge utvrdila je da to blokira oreksine, moždane stanice koje upravljaju osjećajem budnosti, zbog čega nam se nakon veće količine šećera spava.
Šećer može biti okidač srčanog udara
Šećer je loš za zdravlje srca, čak i za ljude koji su u dobroj formi, kako upozorava kardiolog dr. Aseem Malhotra. Pojačan unos šećera dovodi i do povećanja mokraćne kiseline u krvi, što rezultira i povećanjem krvnog tlaka te povećava rizik od srčanog udara. To se događa i kod ljudi normalne težine, kako objašnjavaju liječnici.
Šećer može uzrokovati demenciju
Pad šećera u krvi nakon većih slatkih obroka uzrokuje glavobolju, pa i česte migrene. One utječu i na kvalitetan noćni odmor te mijenjaju rutinu spavanja, što utječe i na moždane procese. Osim toga, stalno povišena razina šećera u krvi dokazano povećava rizik od demencije u srednjoj i starijoj dobi.
Zbog šećera se češće ide na WC
Jedan od jasnih pokazatelja povećane razine šećera u krvi je potreba za češćim mokrenjem, kako kaže urolog Shamim Khan. Ako čovjek unosi više šećera nego što to njegovo tijelo može podnijeti, višak se uklanja mokraćom. Objašnjava kako i previše šećera u prehrani potiče nastanak gljivičnih infekcija koje se hrane šećerom.
Šećer potiče nadutost
Voćni šećer fruktoza koji se često dodaje industrijski procesuiranoj hrani lako uzrokuje probavne probleme, a pogoršat će simptome bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva. Gastroenterolog Peter Whorwell objašnjava kako se fruktoza dodaje kao zdravija opcija koja sadrži manje kalorija, no cijena je više probavnih smetnji poput nadutosti, plinova i iritacije crijeva.
Šećer šteti jetri baš kao i alkohol
Sve kalorije koje tijelo ne sagori jetra skladišti u obliku masnoća, što s vremenom može dovesti do nastanka bolesti masne jetre. Danas svaki peti odrasli čovjek ima masnu jetru, a stanje je češće kod muškaraca. Ako se oboljeli ne pridržavaju pravila zdrave prehrane te unose velike količine šećera, bolest može dovesti i do ciroze iako uopće ne piju alkohol, kako objašnjavaju stručnjaci.
Foto: Unsplash