Jednosatna šetnja prirodom može učiniti čuda za vaše zdravlje, pokazalo je novo istraživanje

Budući da je život u gradovima povezan s povećanim rizikom od mentalnih poremećaja kao što su anksiozni poremećaji, depresija i shizofrenija, bitno je razumjeti kako izloženost urbanom i prirodnom okruženju utječe na mentalno zdravlje i mozak. Pokazalo se da se amigdala više aktivira tijekom stresnog zadatka u urbanim nego u ruralnim područjima. Međutim, nijedna studija dosad nije ispitivala uzročne učinke prirodnih i urbanih sredina na moždane mehanizme povezane sa stresom.

Upravo zato provedena je intervencijska studija kako bi istražili promjene u regijama mozga koje su povezane sa stresom kao učinak jednosatne šetnje urbanom (prometnom ulicom) u odnosu na prirodno okruženje (šuma). Aktivacija mozga mjerena je u 63 zdrava sudionika, prije i poslije šetnje.

Njemačka studija objavljena je u znanstvenom časopisu Molecular Psychiatry.

Rezultati studije upućuju na to da odlazak u šetnju prirodom može imati salutogene učinke na regije mozga povezane sa stresom, a posljedično, može djelovati kao preventivna mjera protiv mentalnog napora i potencijalne bolesti. S obzirom na brzo rastuću urbanizaciju, sadašnji rezultati mogu utjecati na urbano planiranje kako bi se stvorila pristupačnija zelena područja i prilagodila urbana okruženja na način koji će biti koristan za mentalno zdravlje građana.

Pročitajte: Meditativna šetnja može vam donijeti radost i mir, a evo kako je možete izvoditi

Aktivnost amigdale smanjuje se kao rezultat jednosatne šetnje prirodom

Amigdala je mala struktura u središtu mozga uključena u obradu stresa, emocionalno učenje i reakciju borbe ili bijega. Znanstvena istraživanja pokazuju da se amigdala manje aktivira tijekom stresa kod ruralnih stanovnika u odnosu na gradske, ali to ne znači nužno da ruralni život uzrokuje ovaj učinak.

Kako bi odgovorili na to pitanje, istraživači s Instituta Max Planck za ljudski razvoj osmislili su novu studiju uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI). Koristeći 63 zdrava odrasla dobrovoljca, znanstvenici su tražili od subjekata da ispune upitnike, obave radnu memoriju i podvrgnu se fMRI skeniranju dok su odgovarali na pitanja, od kojih su neka bila osmišljena da izazovu društveni stres. Sudionicima studije rečeno je da studija uključuje MRI i šetnju, ali nisu znali cilj istraživanja.

Ispitanici su nasumično raspoređeni u jednosatnu šetnju u urbanom okruženju (užurbana trgovačka četvrt u Berlinu) ili prirodnom (berlinska šuma Grunewald, površine 3000 hektara) i morali su samo šetati. Nakon toga, FMRI skeniranje pokazalo je smanjenu aktivnost u amigdali nakon šetnje šumom.

Sudionici koji su šetali šumom također su prijavili više vraćanja pažnje i više uživanja u samoj šetnji od onih koji su šetali gradom, što je nalaz u skladu s rezultatima studije fMRI kao i prethodnim istraživanjima, a upravo je tako i dokazana povezanost prirode i mozga.

Rezultati pokazuju da jednosatna izloženost prirodi smanjuje aktivnost amigdale i može imati salutogene učinke na regije mozga povezane sa stresom. Ovo sugerira da odlazak u šetnju prirodom može ublažiti štetne učinke urbanog okruženja na regije mozga povezane sa stresom, a zauzvrat potencijalno djelovati kao preventivna mjera protiv razvoja mentalnog poremećaja.

Pročitajte: Šest rituala koji će sigurno pojačati vašu trenutnu sreću

Foto: Remains iStock/Getty Images Plus via Getty Images