I službeno potvrđeno: ova aktivnost najlošija je za zdravlje

Bilo koja aktivnost, čak i spavanje, ili stajanje, zapravo gotovo svaka fizička aktivnost u danu pokazala se boljom i korisnijom za zdravlje srca i krvožilnog sustava od dugog sjedenja, pokazalo je novo istraživanje međunarodnog tima znanstvenika.

Istraživanje je naglasilo transformativni učinak manjih prilagodbi životnoga stila na dobrobit kardiovaskularnog sustava.

Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2.

“Konačan zaključak našeg istraživanja je taj da, koliko god malene bile promjene u načinu vašeg kretanja, one imaju pozitivan učinak na zdravlje srca, a u konačnici je važan i intenzitet kretanja”, rekla je voditeljica studije, epidemiologinja s londonskoga University Collegea, Jo Blodgett.

Zamijeniti sjedenje fizičkom aktivnošću makar na nekoliko minuta

“Najkorisnijim se pokazalo kad su ispitanici sjedenje zamijenili tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja, ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja je ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije”, rekla je Blodgett.

Rezultati studije, objavljeni u časopisu “European Heart Journal”, pokazuju korist za zdravlje i kada “samo četiri do 12 minuta dnevno sjedilački načini života pretvorimo u isto toliko minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta”. Naravno, preporučuje se da to bude i više – kako piše HINA.

Rezultati šest studija provedeni na 15 253 sudionika 

Da bi bolje razumjeli odnos između različitih vrsta kretanja, istraživači su kombinirali podatke iz šest studija provedenih na više od 15 000 sudionika, što im je dalo uvid u različit utjecaj sjedilačkog načina života, stajanja, lagane i umjereno snažne tjelesne aktivnosti i sna na zdravlje srca. Svi su ispitanici za vrijeme studije nosili gadgete za mjerenje razine aktivnosti 24 sata dnevno.

Rezultati pokazuju da se najkorisnijom pokazala umjerena do energična tjelovježba, potom lagana tjelesna aktivnost, a nakon toga spavanje ili stajanje.

Studija je otkrila i da je zamjena 30-minutnog sjedenja dnevno s 30-minutnom umjerenom do snažnom tjelesnom aktivnošću imala najveći učinak na ljude s nižom tjelesnom masom.

Istraživanje je pokazalo da poboljšanje ovakve statistike ne zahtijeva velike promjene.

Izračun je pokazao da 54-godišnja žena s prosječnim indeksom tjelesne mase od 26,5, koja dnevno zamijeni 30 minuta sjedenja umjerenom ili intenzivnom tjelovježbom, uspijeva prosječno smanjiti BMI za 2,7 posto.

Ako tih pola sata iskoristite za brzu šetnju koja ubrzava puls, opseg struka mogao bi vam se smanjiti za 2,5 centimetra, a GHB pasti za oko 3,6 posto.

Zamijenite li dio vremena provedenog u spavanju, stajanju ili sjedenju laganom do umjereno intenzivnom tjelesnom aktivnošću to će se pozitivno odraziti i na vaš krvožilni sustav.

Ako vam je izbor ograničen na sjedenje na kauču da biste odgledali još jednu napetu krimi epizodu na Netflixu ili dobar noćni odmor, odlazak na počinak trebao bi imati prioritet.

Foto: NKS_Imagery iStock/Getty Images Plus via Getty Images; Pexels