Budući da se uz pojam dijete sve češće vežu negativne konotacije, možda bi bilo bolje da smo upotrijebili izraz način ili tip prehrane, jer skandinavska dijeta to zapravo i jest.
Stalno slušamo o mediteranskoj prehrani i njezinim povoljnim učincima na zdravlje. Sastoji se od različitih vrsta ribe, povrća i nezaobilaznog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Međutim, proučavajući rezultate nekih novih istraživanja došli smo do zaključka da je skandinavska dijeta jednako dobra, ili čak i bolja. S obzirom na popularnost, skandinavska dijeta s trona popularnosti mogla bi svrgnuti mediteranski tip prehrane.
Ova nam dijeta zvuči jako primamljivo zbog konzumiranja mliječnih proizvoda, bakalara, posnog crvenog mesa, bobičastog voća i raženog kruha kojima obiluju kuhinje Šveđana, Danaca, Norvežana i Finaca. Jela iz skandinavskih zemalja odlična su za održavanje besprijekorne linije. Skandinavska dijeta je visokoproteinska, jer je bogata crvenim mesom i ribom, ali se temelji na posnom mesu i ribi koji ne stvaraju masne naslage. Kao i kod nas, prije jela ili uz piće jedu se dimljena riba i dimljeno meso, kriške kuhanog krumpira, tvrdo kuhana jaja i kiselo povrće, što ublažava osjećaj gladi prije glavnog obroka.
Prvo od važnijih pravila ove dijete glasi da je posno crveno meso ili meso divljih životinja puno zdravije od piletine ili teletine. Umjesto pilećeg mesa treba jesti ribu iz hladnih krajeva (bakalar, haringu, skušu) jer su bogate nezasićenim masnim kiselinama.
Umjesto maslinovog, treba koristiti repino ulje, jer sadrži više omega-3 nezasićenih masnih kiselina.
Svima drag bijeli kruh treba zamijeniti puno zdravijim raženim, jer on ne stvara osjećaj nadutosti. Od voća se preporučuju borovnica i ostalo bobičasto voće, jer je bogato antioksidansima, a od povrća kupus, kelj i špinat zbog vitamina B i C.
Jedno od pravila nalaže da češće jedemo male obroke, jer oni ne usporavaju metabolizam.
Nama zvuči jako dobro. Stoga, zašto ne isprobati nešto novo, ukusno i k tome odlično za naše zdravlje i ljepotu?