Što je dugnadsånd, skandinavska filozofija za sretniji život?

Danski autor Meik Wiking poznat je kao “direktor” sreće – njegove knjige o hygge filozofiji kao tajni sretnog života oduševile su globalnu publiku i rasprodale se u milijunima primjeraka. Wiking, koji je prije 12 godina osnovao Happiness Research Institute, za portal Stylist pisao je o još jednoj zanimljivoj skandinavskoj filozofiji – dugnadsåndu.

Wiking je prošle godine izdao svoju najnoviju uspješnicu “Dansko umijeće življenja”, koju je nazvao svojim najvažnijim djelom. Ako ju već niste pročitali, na stranicama ove knjige pronaći ćete praktične načine za nošenje sa stresom te poboljšanje kvalitete života na danski način.

Jedan od tih načina o kojima Wiking piše u “Danskom umijeću življenja” jest filozofija dugnadsånd. Ovaj izraz u doslovnom prijevodu znači “duh zajednice” ili “volonterski duh” i podrazumijeva želju ljudi da se povežu i pomognu jedni drugima.

FOTO: Pexels

Što je dugnadsånd

Ono što nam danas uistinu nedostaje jest osjećaj zajednice. Zamislite situaciju – preuređujete dio kuće i treba vam pomoć. Do prije nekoliko desetljeća bilo je sasvim prihvatljivo pozvati susjede i prijatelje da vam pomognu. Tako posao postaje lakši i zabavniji, a vi biste se svojim prijateljima odužili nekom drugom uslugom u budućnosti ili jednostavno hranom i pićem koje poslužujete nakon radova. Wiking smatra da je ova praksa, koju Norvežani zovu dugnadsånd, tajna snažne i sretne zajednice.

Pročitajte: “Let them” teorija Mel Robbins u sekundi otapa stres

Iako je, posebice u gradovima, pomalo pala u zaborav, ova tradicija i dalje živi u manjim zajednicama, pa tako i u skandinavskim zemljama. Pojam dugnadsånd dolazi iz norveškog jezika, u kojem je proglašen za riječ godine još 2004. Finci ovaj način zbližavanja zajednice zovu talkoot, a Danci arbejdsfællesskab.

Ova tradicija Skandinavcima nije samo izvor “besplatne” pomoći, niti bismo ju trebali tumačiti tako. Ona je način za stvaranje i održavanje prijateljstva, kao i produbljenje odnosa unutar zajednice.

O ovoj Norveškoj tradiciji pisao je i BBC, a ona danas podrazumijeva puno više od pomoći “oko kuće”, kao što je to nekoć bilo. Roditelji se često okupljaju i pomažu u školama i vrtićima svoje djece, organiziraju ovakve akcije na poslu ili u lokalnom sportskom klubu.

FOTO: Pexels

Zašto je zajednica važna

Osim što je dobro imati ljude na koje možemo računat – prijatelje, susjede, obitelj ili rodbinu, ne smijemo zanemariti utjecaj koji zdrava zajednica ima na naše mentalno zdravlje.

Američka neprofitna organizacija NAMI (National Aliance on Mental Health) navela je pozitivne učinke koje zajednica ima na pojedinca.

Osjećaj pripadanja

Ako ste se ikad osjećali kao da se ne uklapate, znate da to može biti usamljeno iskustvo. Zdrava zajednica pruža osjećaj pripadnosti, ali bez da se morate mijenjati kako biste bili prihvaćeni.

Podrška

Podrška ponekad može doći u obliku dugnadsånda, a ponekad jednostavno na način da znate kako je netko tu za vas kad zagusti. Ponekad samo razgovor s bliskom osobom može uvelike pomoći i pružiti nam osjećaj sigurnosti.

Osjećaj svrhovitosti

Unutar zajednice, svaki član uglavnom ima neku svoju “ulogu” – bilo da ste poznati kao izvor mudrih savjeta ili kao dežurni zabavljač, takve uloge daju nam osjećaj svrhovitosti.

FOTO: Pexels