Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Ljudi koji boluju od migrena imaju dvaput veći rizik od moždanog udara, a kod njih je i značajno povećan rizik od srčanog udara, pretpostavlja se uslijed češćeg uzimanja lijekova protiv bolova.
Ako imate problema s glavoboljama treba izbjegavati alkohol i pušenje. Glavobolje će ublažiti više sna, kretanja i opuštanja. Istraživanje danskih stručnjaka na temelju analize zdravstvenih kartona oko 560.000 pacijenata starijih od 19 godina, među kojima svaki deseti boluje od migrena, pokazalo je zabrinjavajuće rezultate.
Ljudi koji pate od migrena imaju dvostruko veću šansu za moždani udar te je značajno povećana šansa za srčani udar. Smatraju da razlog tome češće uzimanje lijekova protiv bolova.
No na temelju rezultata ovog istraživanja ne treba generalizirati, kako upozorava ugledna neurologinja, akademkinja Vida Demarin, komentirajući rezultate istraživanja.
“Autori studije i sami ističu da su u istraživanju bili uključeni ljudi s težim oblikom migrene, koji su zatražili pomoć u hitnoj službi, što svakako može utjecati na to da se poveća broj osoba s moždanim ili srčanim udarom među ispitanicima. Osim toga, ljudi koji imaju migrenu s aurom češće imaju tzv. otvoreni foramen ovale, otvorene komunikacije između desne i lijeve pretklijetke srca, koja se obično zatvori do druge godine. Ako ostane otvorena, moguće su komplikacije po tipu emobolije u moždanim žilama, što je jedno od mogućih objašnjenja zašto može doći češće do inzulta ili infarkta”, pojašnjava.
Personalizirani pristup
U danskoj studiji je, dodaje, navedeno i jedno od dodatnih mogućih pojašnjenja za tu mogućnost. To je često (prečesto) uzimanje lijekova protiv bolova, najčešće nesteroidnih antireumatika, što doista može povećati rizik infarkta i inzulta.
Iz iskustva s pacijentima ne mogu reći da je migrena tako značajan faktor rizika infarkta ili inzulta. Dogodi se povremeno, no ne u značajnom udjelu i nismo sigurno što je u podlozi tog rizika. Jedna od teorija nastanka migrene je pojačana osjetljivost krvnih žila na stezanje i širenje, što je možda moguće povezati s nastankom opisanih bolesti. Mogući je komorbiditet s povišenim krvnim tlakom, koji je isto tako faktor rizika.
“Također, neke žene uzimaju hormonsku terapiju, što može izazvati migrenske glavobolje, pa posljedično i opisane bolesti. No ne smijemo generalizirati, pristup svakoj osobi treba biti personaliziran”, kaže neurologinja.
Dodaje kako je važno znati da je jedan od ključeva očuvanja zdravlja, mozga i srca to da pazimo na životni stil te da se na vrijeme utvrde i drugi mogući faktori rizika, kao što su povišeni tlak, otvoreni foramen ovale, neke druge srčane smetnje (npr., prirođene srčane mane), zatim debljina, anemija, pušenje…
“Kad ih utvrdimo, vrlo je važno promijeniti životni stil. To, među ostalim, podrazumijeva da se treba držati mediteranskog stila prehrane, uz izbjegavanje “okidača” za migrene, redovito vježbati, raditi vježbe opuštanja i naučiti se nositi sa stresom, pri čemu mogu pomoći masaže, joga i slično”, savjetuje Demarin.
Ako pozitivno odgovorite na dva od ova tri pitanja, vjerojatno patite od migrene, kako napominje dr. Vida Demarin, autorica knjige “Pobijedimo migrenu i druge glavobolje”.