Gjalski je svoju veličanstvenu novelu Ljubav lajtnanta Milića sazdao na otajnom zapletu da je Milićeva ljubav Anastazija umrla na dan kad je rođena: 29. rujna, zarekavši svog zaručnika da će i on umrijeti 29. rujna – što se i obistinilo.
Ali, obistinilo se i nešto drugo: nekoliko desetljeća kasnije Vladimir Vidrić umro je 29. rujna…
Fikcija je doista susrela stvarnost! A to ne može biti ‘bez vraga”!
U međuvremenu, djelovali su spiritisti: Petar Preradović, Ksaver Šandor Gjalski, Vladimir Vidrić, Dragutin Domjanić, Fran Galović, Ivana Brlić-Mažuranić, Milan Ogrizović…
I da, bili su spiritisti!
Čudesan poticaj za Denisa Peričića i njegovu neviđenu romanesknu kombinatoriku i inženjeriju koja je urodila ovim romanom, bitno sazdanim cut-up tehnikom. Delikatni trenuci povijesti hrvatske književnosti u ovom se romanu susreću s onostranim, s kojim su i koketirali, i dobivaju svoje okultne produžetke u suvremenosti.
Denis Peričić (Varaždin, 1968.), magistar znanosti o književnosti i profesionalni književnik, u posljednjih je četvrt stoljeća objavio 30-ak knjiga gotovo svih rodova i žanrova te osvojio više od 80 književnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu. Bavi se svim aspektima pisane riječi, od jezikoslovlja do prevođenja. Uz knjige drama, sedam zbirki pjesama, zbirku kolumni i eseja te različite stručne knjige i antologije, objavio je i tri romana: Hrvatski psycho, (AGM, Zagreb, 2004.), Netopir i črni ljudi (VBZ, Zagreb, 2010.) i Travanj (Sirius B, br. 16, Zagreb, 2014.). Ipak, u središtu njegova književnog interesa oduvijek su kratke priče, objedinjene dosad u četiri zbirke: Krvavo (Disput, Zagreb, 2004.), Ljubav, zlo i naopako (Hena Com, Zagreb, 2014.), Techno gost (Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2016.) i Tijelo od snova (Hena Com, Zagreb, 2018.), od kojih je prva nedavno prevedena na češki (Až na krev, Altenberg, Jihlava, 2018., prev. Josef Kodet).