Po uzoru na drevne Inke: kako izgleda dijeta s prastarim žitaricama Angeline Jolie?
Slavna glumica i humanitarka Angelina Jolie tijekom cijelog svog života održava izuzetno vitku liniju, koja se u posljednjih nekoliko desetljeća jo...
Dok društvo konstantno iznova traži recept za mladost, najčešće u obliku seruma ili kreme za pomlađivanje kože, znanstvenici su utvrdili da je najbolji recept za usporavanje starenja zdrav život.
No zdrav život puno je više od prehrane i treninga. Naravno, ono što unosimo u organizam, kao i redovito kretanje jako je važno, ali veliku ulogu igra i mentalno zdravlje. Posljednje istraživanje koje je proveo znanstveni časopis Social Science & Medicine bavio se upravo utjecajem raznih faktora na starenje, a istraživači su došli do neočekivanog otkrića. Naime, utvrdili su da volontiranje može usporiti proces biološkog starenja.
Istraživači su došli do zaključka da volonterska aktivnost, pa čak i samo sat vremena tjedno, može usporiti biološko starenje. Biološko starenje podrazumijeva “dob” stanica u našem tijelu u odnosu s našim stvarnim godinama. Što su stanice “mlađe”, to su zdravije.
Ova je studija provedena na način da su istraživači kontrolirali druge zdravstvene varijable koje mogu usporiti biološko starenje – uključujući učestalost tjelesne aktivnosti, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola, pretilost i još puno toga – i svejedno su pronašli vezu između volontiranja i sporijeg biološkog starenja.
Istraživanje se temeljilo na podacima 2605 Amerikanaca u dobi iznad 61 godine. Ispitali su sudionike volontiraju li te ako je tako, koliko često, te su uzeli u obzir ostale faktore koji se tiču životnog stila. Ispostavilo se da oni koji volontiraju u nekoj mjeri imaju sporiji proces biološkog starenja od onih koji su u mirovini i ne volontiraju, ali i od onih koji i dalje rade. Nakon što su prikupili te podatke, posebnom su tehnologijom izmjerili starost stanica sudionika.
Slične podatke utvrdilo je i istraživanje iz 2023. godine, koje je pokazalo da volonterska aktivnost smanjuje stopu mortaliteta kod starijih osoba. Ta je studija upotrijebila sličnu metodu za promatranje utjecaja volontiranja na biološko starenje i također je otkrila da je volontiranje povezano sa sporijim biološkim starenjem.
Ipak, rezultate ovog istraživanja ne možemo uzeti zdravo za gotovo.
“Da bi netko uopće volontirao, mora biti dobrog zdravlja. Moraju biti i optimistični, imati dovoljno vremena i novaca. Sve to može utjecati na biološku dob”, rekao je liječnik i stručnjak za starenje Sajad Zalzala za portal Health.
Stručnjaci tvrde da bi pozitivan učinak volonterske aktivnosti na one koji se tim bave mogao biti kombinacija društvenih, psiholoških i fizičkih čimbenika. Ponajprije, volontiranje uglavnom uključuje fizičku aktivnost u nekoj mjeri – hodanje, podizanje predmeta ili pakiranje paketa, što je automatski dobro za zdravlje starijih osoba.
Osim toga, volontiranje je uglavnom grupna aktivnost, što starijim osobama pruža priliku za druženje.
“Živimo u vremenu gdje ne njegujemo ljudsku povezanost koliko bismo trebali. Usamljeni ljudi gore stare, netko tko je izoliran, često nema s kime razgovarati i nedostaje mu emocionalne povezanosti. To isto produljuje životni vijek”, složili su se stručnjaci.
Za kraj, volontiranje ima pozitivan učinak i na mentalno zdravlje. Pomaganje drugima daje nam osjećaj svrhe jer ipak – barem smo jednim dijelom doprinijeli tome da svijet postane bolje mjesto bez obzira na to hoće li nas pomladiti ili neće.
FOTO: Pexels