Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Koliko ste puta ispod oka pogledali kolegu koji, po običaju, kasni i ulazi u ured s osmijehom na licu, bez ikakve grižnje savjesti? Vjerojatno više nego jednom, a razlika između vas i njega/nje je jednostavna – vi ste ljuti, a on sretan.
Naime, pokazalo se da su ljudi koji imaju običaj svugdje kasniti zdraviji i sretniji od ostalih. Razlog se krije u tome šti su ti ljudi optimistični i entuzijastični, zbog čega i kasne.
“Mnogi ljudi koji kasne su optimistični i nerealni, što utječe na njihovu percepciju vremena. Vjeruju da je moguće stići nekamo čak i kad nije”, objašnjava Diana DeLonzo, autorica knjige “Never Late Again”, u kojoj objašnjava psihološku pozadinu kašnjena i daje naputke kako se riješiti ove društveno neprihvatljive navike.
Psihiolog sa Sveučilišta u New Yorku slaže se s DeLonzo i dodaje kako ljudi koji kasne nemaju loše namjere, nego su nerealno optimistični.
Optimizam za posljedicu ima sreću – optimističniji ljudi uvijek se fokusiraju na pozitivnu stranu, a to znači produktivniji i ispunjeniji život.
No, onima koji ih čekaju na dogovorenom mjestu dok ovi kasne, optimisti su izvor frustracija i stresa. Stoga bi bilo dobro promijeniti loše navike, a i dalje ostati optimist.