Koji su štetni sastojci u beauty proizvodima i kako ih izbjeći?

Dnevno koristimo barem pet do 15 kozmetičkih proizvoda na svojoj koži, a svaki od njih sastoji se barem od desetak raznih kemijskih spojeva od kojih ne odgovaraju svi baš nama ili nam dugoročno štete.

U posljednjih nekoliko godina kako je skincare postao još veća komponenta od make upa, a ljudi su počeli više nego ikada brinuti o tome što stavljaju na svoju kožu, nameće se pitanje – koji su to štetni sastojci u proizvodima koje svakodnevno koristimo? Kako se zovu, kakve probleme nam mogu uzrokovati i kako ih izbjeći na vrijeme? I eksperimentiranje, testiranje kozmetičkih proizvoda postaje puno lakše kada znamo koji sastojci ne odgovaraju našoj koži, pa kako bi doskočili tom problemu, u nastavku donosimo mini vodič sastojaka na koje bi trebali pripaziti.

PARABENI
Parabeni su konzervansi koji se koriste u velikom broju proizvoda za njegu kože, osobito u onima koji imaju visok postotak vode. Njihova uloga je očuvanje dugotrajnosti proizvoda i sprječavanje rasta bakterija. Nisu topivi u vodi i lako penetriraju kroz kožu.

Skupina na koju najviše utječe su zapravo trudnice i mala djeca. Istraživanja su pokazala da parabeni potencijalno imitirati djelovanje estrogena i drugih hormona u organizmu. Zbog toga se povezuju s karcinomima koji su hormonski ovisni kao što je primjerice karcinom dojke. Osim toga, parabeni se povezuju s razvojnom i reproduktivnom toksičnosti zbog čega ih trudnice najviše i moraju izbjegavati.

SLS (NATRIJEV LAURIL SULFAT) I SLES (NATRIJEV LAURET SULFAT)
SLS (eng. sodium lauryl sulfate) i SLES (eng. sodium laureth sulfate) su surfaktanti – tvari koje smanjuju površinsku napetost između drugih sastojaka. Koriste se kao sastojci za pjenjenje i u kozmetičkim proizvodima koji služe za čišćenje.

Iako se donedavno mislilo da su SLS i SLES povezani s razvojem karcinoma, istraživanja su utvrdila da takve opasnosti nema, ali ovi sulfati su dokazani iritansi i mogu nadražiti kožu, vlasište i oči, stoga ih se preporučuje izbjegavati.

DIETANOLAMIN (DEA), TRIETANOLAMIN (TEA), MONOETANOLAMIN (MEA)
Etanolamini su spojevi koji se u kozmetici najčešće koriste kao emulgatori i sastojci za stvaranje pjene.

Kad se ovi spojevi nalaze s nekim drugim spojevima u kozmetičkim preparatima koji sadrže dušik, mogu nastati nitrozamini – kemijski spojevi koji se nalaze u skupini vjerojatnih karcinogena. Nadalje, istraživanja su pokazala kako DEA može toksično djelovati na brojne organe, ponajprije na bubrege i jetru te živčani sustav, ali i uzrokovati iritaciju kože, očiju i dišnog sustava.

TRIKLOSAN
Triklosan je sastojak koji ima antimikrobna svojstva, zbog čega se često koristi u sapunima i deterdžentima, ali ga imaju i neki kozmetički proizvodi.

Postoje dokazi da je triklosan hormonski disruptor te da utječe na rad štitnjače i njezinih hormona. S obzirom na to da ovaj spoj dobro prolazi kroz kožu i nakuplja se u masnom tkivu, smatra se da je osobito opasan za trudnice i žene koje doje.

POLIAKRILAMID
Poliakrilamid je spoj koji se koristi kao učvršćivač i stabilizator u nekim kozmetičkim proizvodima.

Poliakrilamid sam po sebi nije štetan sastojak. Međutim, on se sastoji od mnogo molekula akrilamida za kojega se uvjerljivo pretpostavlja da je karcinogen. Istraživanja pokazuju da se poliakrilamid kroz kožu apsorbira jako brzo, a povezuju ga s karcinomom dojke i karcinomom gušterače. Europska unija je postavila limite u dopuštenoj koncentraciji poliakrilamida po proizvodu, no budući da koristimo više proizvoda koji ga sadrže, treba obratiti pozornost i na njega.

BHA I BHT
BHA (eng. butylated hydroxyanisole) i BHT (eng. butylated hydroxytoluene) su spojevi koji se često koriste kao konzervansi i antioksidansi u kozmetičkim proizvodima.

Ovi spojevi su klasificirani kao toksične tvari te vjerojatno karcinogeni, a uz to mogu djelovati toksično na razne organe.

UV FILTERI
UV filteri su, kao što im samo ime govori, spojevi koji apsorbiraju ili odbijaju štetno UV zračenje kako bi zaštitili kožu. Većina proizvoda s UV zaštitom koristi kombinaciju od dva do šest kemijskih filtera. UV zaštitu je jako važno koristiti tijekom cijele godine, međutim, neki od spojeva koji pružaju takvu zaštitu su toksični i štetni

Navedeni UV filtri se u posljednje vrijeme povezuju s raznim zdravstvenim rizicima kao što su kožne alergije, imitiranje hormonskog djelovanja, poremećaji rada štitnjače, negativan utjecaj na razvoj fetusa itd. Sigurnije alternative kemijskim filtrima su mineralni filtri koji pružaju jednako učinkovitu zaštitu, a nisu štetni.

POLIETILEN GLIKOLI (PEG SPOJEVI)
PEG spojevi su spojevi na bazi nafte koji su u učestaloj uporabi u raznim kozmetičkim proizvodima kao zgušnjivači, stabilizatori i otapala. Često se koriste kao baza za razne proizvode kremaste strukture jer pomažu proizvodima zadržati vlagu.

PEG spojevi se jako brzo apsorbiraju kroz kožu i pomažu drugim sastojcima da se brže upiju, uključujući i one štetne. Također, ovi spojevi mogu poremetiti prirodnu vlažnost kože. Neka istraživanja pokazala su kako PEG spojevi izazivaju iritaciju kože i sistemnu toksičnost, osobito kad se koriste na oštećenoj koži.

FORMALDEHID
Formaldehid je poznati toksin i karcinogen koji se još uvijek može pronaći u nekim kozmetičkim proizvodima. Služi kao konzervans koji sprječava rast bakterija u proizvodima na bazi vode. Češće od samog formaldehida se u kozmetičkim proizvodima nalaze konzervansi koji ga otpuštaju.

Formaldehid ja karcinogen koji je povezan s raznim malignim bolestima. Osim toga, uzrokuje alergijske kožne reakcije i osipe. Osobito ranjive skupine su djelatnici u frizerskim salonima, djelatnici u salonima za nokte i mala djeca.

SINTETSKI MIRISI (PARFEMI, AROME)
Sintetski mirisi su sastojci koji se dodaju u veliku većinu kozmetičkih proizvoda. Pod tim terminom može se pronaći čak i do 4000 različitih sastojaka koji ne moraju biti navedeni na sastavu proizvoda jer se smatraju ”tajnim receptom” tvrtke koja ga proizvodi.

Pod terminom ”miris” može se sakriti i nekoliko tisuća kemijskih spojeva od kojih su neki povezani s razvojem karcinoma, reproduktivnom toksičnosti i alergijskim reakcijama. S obzirom na to da kozmetičke tvrtke nisu dužne staviti popis tih sastojaka na proizvod, nikad zapravo ne možete znati što stavljate na sebe kad koristite mirisni proizvod.

Foto: Pexels