Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
U novoj godini mnogi od nas žele poraditi na svome pristupu zdravlju i prehrani. Jedan od načina na koji se to može učiniti jest tzv. intuitivno jedenje.
Riječ je o pristupu prehrani koji nas vraća našim korijenima, nastoji prepoznati konkretne potrebe našeg tijela za određenim namirnicama, razbiti začarane krugove dijeta i u konačnici stvoriti zdraviji odnos s hranom. Naime, svi se mi rađamo s intuicijom za hranu.
Novorođenče plače kad je gladno, dijete vrtićke dobi također glasno izražava svoj osjećaj gladi i potrebu za određenom hranom, no kako starimo, tako nalazimo na sve više zabrana i suprotnih informacija sa svih strana. Nameću nam se i određeni trendovi u prehrani, no realnost je takva da svakom tijelu odgovaraju druge namirnice te je naprosto nemoguće da jedan oblik dijete odgovara svima.
Kako starimo, tako se i sve češće susrećemo s brojnim životnim izazovima pa često zbog tuge, depresije ili naprosto dosade posežemo na hranom, ne osjećajući pravu fizičku glad čija bi funkcija bila unošenje hrane radi preživljavanja.
Osvijestite kada ste siti. Ako to znači stati na pola pojedene porcije, neka bude tako.
Intuitivno jedenje nastoji promijeniti upravo to, a prema nagrađivanim autoricama koje su ovaj koncept predstavile široj javnosti, nutricionistkinjama i terapeutkinjama specijaliziranima za poremećaje u prehrani i intuitivno jedenje, Evelyn Tribole i Elyse Resch, postoji 10 pravila koja čine ovaj koncept.
Nijedna dijeta bez unošenja odgovarajućih hranjivih namirnica dugoročno ne može biti održiva. Ako ste isprobali na desetke dijeta, tada vam je dobro poznat i yo-yo efekt, odnosno vraćanje izgubljenih kilograma i dodavanje novih.
Intuitivno jedenje nastoji u potpunosti izbaciti ideju o dijetama.
Čitav je smisao ovog koncepta u tome da sami prepoznate kada ste zaista gladni, kada vam je hrana potrebna u svrhu preživljavanja i održavanja bioloških funkcija. To podrazumijeva barem tri obroka dnevno koja bi trebala biti bogata vlaknima, zdravim ugljikohidratima, zdravim mastima i proteinima.
Jedenje kada samo tužni, depresivni ili osjećamo bilo koju drugu negativnu emociju treba ostaviti po strani. To nije istinska glad, nego emocionalna glad.
Dakako, nije moguće uvijek jesti samo najzdravije namirnice, no to ne znači da se zbog toga morate loše osjećati. Kockica čokolade, tjestenina s umakom od vrhnja ili palačinka, ako se konzumiraju umjereno, neće naštetiti vašem zdravlju.
U suprotnome, zabranite li si određene namirnice, lakše ćete doći u napast da ih u nekom trenutku konzumirate u prevelikoj mjeri, a ako se to ponavlja, neizbježno je nakupljanje kilograma.
Dogodi li se ipak da u određenom trenutku konzumirate previše nezdravih namirnica, nemojte zbog toga biti strogi prema sebi, nazivati samu sebe pogrdnim imenima ili smatrati da ste potpuni promašaj. Baš se svakome može dogoditi da vrlo lako skrene s puta zdrave prehrane, ali se jednako tako može i vratiti na taj put.
Priznajte da ste pogriješili, ali i osvijestite to da zbog toga niste loša osoba. Nemojte se nakon toga kažnjavati strogim dijetama kako biste “nadoknadili” nekoliko dana loše prehrane.
Jednako je važno pažljivo osluškivati svoje tijelo i prepoznati kada smo doista siti, a da ne osjećamo težinu u želucu. Znači li to da morate stati usred pola pojedene porcije, neka bude tako.
Osvijestite koliko vam je hrane potrebno kako biste se osjećali sitima. S vremenom ćete naučiti pripremati manje porcije nego inače.
U japanskoj kulturi prehrane nije važna samo nutritivna vrijednost i izgled poslužene hrane nego i uživanje u procesu jedenja. Da bi to bilo moguće i u našem životu, treba jesti onu hranu u kojoj zaista uživamo.
Kako će ona tijelu biti češće dostupna, ono će brže moći prepoznati kada stati te ćete u konačnici pojesti manje određene namirnice. Nemojte biti opterećeni hranom.
Najveći problem zbog kojih se mnogi od nas debljaju nije izravno povezan s hranom, nego s mnogo dubljim problemima. Osim u specifičnim zdravstvenim slučajevima, poput problema sa štitnjačom, nakupljanje kilograma potječe od potisnutih emocija i teških životnih okolnosti.
Tada nam se hrana čini kao najbolji prijatelj, jedini koji ne osuđuje i koji je uvijek tu za nas. I tako sve počinje. Zato intuitivno jedenje nastoji u potpunosti prekinuti vezu jedenja i negativnih emocija. U konačnici, hrana neće riješiti naše probleme niti utišati emocije. Zadovoljit će nas na nekoliko minuta, a potom će sve opet biti po starom. Zato je važno odvojiti ideje emocija i hrane.
Svatko od nas drukčije je tjelesne građe. U tome veliku ulogu ima genetika, a to treba imati na umu kada je riječ o želji za promjenom vizure tijela. Dakako, pravilnom prehranom i vježbanjem možemo značajno utjecati na oblik tijela i kilograme, no i tu postoje ograničenja kojih moramo biti svjesni.
Netko tko je visok 180 cm neće moći imati zdravo tijelo bude li si kao idealnu težinu postavio granicu od 50 kilograma.
Kretanje je nužno za ljudsko tijelo, no pomisao na vježbanje mnogima je mrska. Zato odaberite nešto što vam predstavlja najmanji problem i u čemu se osjećate ugodno. Počnite s redovitim hodanjem ili pilatesom pa promatrajte kako se osjećate kada provodite tu aktivnost, a kako kada je preskačete.
Usredotočite se na to kako se ponaša vaše tijelo u obje situacije. Ako vam je na pameti samo gubitak kilograma, vrlo ćete lako odgoditi odlazak na aktivnost.
Neka vam u svemu ovome zdravlje bude na prvom mjestu. Gubitak kilograma i zadovoljstvo odrazom u ogledalu bit će popratni učinci, no zahtijevat će vrijeme.
Jedna proteinska čokoladica ili banana neće poboljšati vaše zdravlje, no svakodnevni zdravi odabiri i jedenje u situacijama kada smo stvarno gladni hoće.