Stručnjaci savjetuju: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?
Koliko god staloženi bili, svi dobro znamo onaj osjećaj straha i nemira koji nam može uzrokovati iznenadni poziv usred noći, šokantna vijest u medi...
Sve se više priča o težinskim pokrivačima kao jednostavnim načinima za smanjenje anksioznosti i depresije, a u nekim zemljama ih nudi i zdravstvo
Ako ste nedavno bili u potrazi za toplim i mekanim pokrivačem, sigurno ste naišli na izraz “ponderirana deka” ili “pokrivači s težinama”. Koliko god zvučalo blesavo, brojni stručnjaci se kunu u njihov učinak, i jednostavno govoreći – oponašaju čvrst zagrljaj koji vam pomaže da se osjećate bolje i smanjite razinu stresa. Preporučuju se djeci osnovnoškolske dobi, adolescentima i odraslima, ali ne i novorođenčadi jer bi mogle uzrokovati gušenje.
Mnoge ponderirane deke zapravo većinom nalikuju na standardnu deku da ih je teško razlikovati, no ključna razlika je u tome što su, kako im i naziv kaže, teže, i to poprilično – od četiri do čak 25 kilograma. Mnogi pokrivači pune se sitnim plastičnim kuglicama ili drugim gustim punilima kako bi se postigla ta težina, koja istovremeno neće preagresivno opteretiti tijelo.
Kad se stave na vrh tijela, deke s težinom imaju učinak koji smiruje i uzemljuje, pojedincima čak ublažava tjeskobu i smanjuje razinu kortizola tijekom noći, hormona koji pomaže tijelu da reagira na stres. Kad je razina kortizola previsoka, ta činjenica može dovesti do, na primjer, debljanja, povišenog krvnog tlaka i poremećenog sna.
Studija iz 2017., koju je prenio Psychology Today, tvrdi da istraživanja pokazuju da stimulacija dubokim pritiskom povećava hormon serotonin, hormon koji nam daje feel-good osjećaj i pomaže nam da budemo opušteniji, danju i noću. Serotonin pomaže stabilizirati raspoloženje i regulirati razinu energije, a također pridonosi regulaciji ciklusa spavanja i buđenja. Nedostatak serotonina može dovesti do depresije i anksioznosti, zbog čega je njegovo održavanje razine zdravom jedan od nužnih dobrobiti za naše psihofizičko stanje. Ukratko, ovakva dekica (kojoj baš ni ne stoji umanjenica s obzirom na težinu), pojedincu povećava osjećaj smirenosti i omogućava kvalitetniji san.
Janet Kennedy, klinička psihologinja koja se bavi liječenjem poremećaja spavanja, kaže za portal Byrdie da osjećaj zamotanosti u ponderiranu deku korelira s povećanom udobnošću. “Djeluju trenutno radeći dosljedan pritisak koji može potaknuti oslobađanje oksitocina, hormona koji potiče osjećaj dobrobiti i sigurnosti”, kaže Kennedy. Objašnjava da osim što pomažu kod anksioznosti, ponderirane deke mogu pomoći i ljudima s drugim stanjima, uključujući poremećaj senzorne obrade, nesanicu, autizam i sindrom nemirnih nogu. Sve u svemu, ne postoji još dovoljno istraživanja da bi se ovi navodi mogli aktivno potvrditi, no psiholozi diljem svijeta izvještavaju da im pomaže. U Danskoj, primjerice, čak nude deke s težinom korisnicima kojima je potrebna psihosocijalna pomoć, a i često se spominju kao dio Hygge načina života.
Ponderirane deke nisu korisne za sve osobe koje imaju tjeskobu ili probleme sa spavanjem – to je više osobna želja i preferencija. Ako ste među skupinom ljudi kojima je osjećaj korištenja jedne od ovih deka neugodan, ponderirane deke mogu zapravo povećati tjeskobu. Dakle, ako vas pomisao na neku težinu na vama odbija, nema potrebe da to forsirate – druge strategije upravljanja tjeskobom mogu biti bolja opcija za vas. Osim nelagode, postoji još jedan faktor – nepraktičnost. Putovanje s njom bi moglo biti izazovno, a brojnima upravo odsustvo od vlastitoga doma uzrokuje najviše stresa i problema sa spavanjem.
Prije nego što se odlučite na kupnju, dobro je pročitati neke kritike i razgovarati s prijateljima, ili možda čak isprobati deku od bliske osobe. Također razmislite i o vrsti materijala od kojeg želite da bude izrađena vaša deka i ostalim logističkim stvarima. Nemojte zaboraviti da nijedno brzo rješenje nije dugoročno učinkovito – koliko god da ideja o deki koja bi vam mogla pružiti stanovitu utjehu djeluje odlično, vaši problemi su i dalje tu i nužno je okrenuti se i drugim strategijama upravljanja tjeskobom koje vam odgovaraju. To su ili terapije, duboko disanje, vježbanje, meditacija, joga… Što god ste otkrili da vam odgovara.
Foto: Alena Ozerova/Shutterstock