Što sve djeca nasljeđuju od svojih roditelja?

Alergični ste na pelud, patite od migrena, zubi su vam užasni. Bojite se da će i vaše dijete imati iste probleme? Što će možda naslijediti od vas, a što ipak neće?

Genetsko nasljeđivanje dobivamo od oba roditelja – pola od majke, a pola od oca. U spiralnoj molekuli koju nazivamo DNK “zapisane” su sve informacije koje su potrebne organizmu da bi preživio i prilagodio se okolini. Ali, naši roditelji putem svog DNK mogu nam prenijeti i niz pogrešnih informacija, odnosno nedostatke svojih gena. Ipak, to ne znači da će dijete, na primjer, nositi naočale jer ste vi kratkovidni, nego samo postoji ta vjerojatnost.

Nepravilna prehrana i nedovoljno fizičkih aktivnosti često pospješuju ili ubrzavaju pojavu bolesti. Od velike važnosti jest to da pedijatru odmah kažete ponavlja li se u obitelji ista tegoba, jer je u tom slučaju prevencija od osnovne važnosti.

ALERGIJA

Kako se nasljeđuje: Ukoliko su oba roditelja alergična, vjerojatnost da će se ona pojaviti i kod djeteta je oko 60 posto; ako je samo jedan roditelj alergičan, rizik je oko 40 posto, ali ako u obitelji nema ovih tegoba, šanse su manje i padaju na 10 posto.

Uz nasljedne sklonosti, ove neugodne bolesti mogu biti izazvane i nizom drugih faktora, na primjer učestalim kontaktom s alergenima (tvari koje izazivaju alergiju), načinom života (gradsko stanovništvo češće obolijeva nego seosko)… Alergeni mogu biti različiti, a među one najčešće ubrajaju se: kućna prašina, prašinska grinja, različite vrste peludi i namirnice (mlijeko, žitarice, voće).

Što treba učiniti? Jednostavnim testiranjem na koži nakon navršene druge godine života može se utvrditi je li riječ o alergiji, a kod djece mlađeg uzrasta testira se krv. Kada se utvrdi dijagnoza, započinje se liječenje, ovisno o vrsti alergije.

KRATKOVIDNOST

Kako se nasljeđuje: Ukoliko su oba roditelja kratkovidna, ima velikih izgleda da će i dijete nositi naočale. Isto vrijedi i kad je netko u obitelji dalekovidan ili astigmatičan. I daltonizam, nesposobnost prepoznavanja boja (svih ili nekih) prenosi se s majke na mušku djecu.

Što trebate učiniti? Ukoliko su oba roditelja “slabovidna”, povećana je vjerojatnost da će i dijete imati iste smetnje, pa bi dijete trebalo odvesti na oftalmološki pregled već tijekom prve godine. U svakom slučaju, prvu kontrolu treba napraviti s tri godine.

KARIJES I BOLESTI ZUBA

Kako se nasljeđuje: Istina, karijes je bolest prouzrokovana bakterijama, ali ima djece koja su mu sklona više nego neka druga, zato što i njihovi roditelji pate od bolesti zuba. Drugi problem je loš zagriz ili poremećaj u žvakanju uslijed nasljedne deformacije čeljusti.

Što trebate učiniti? Da biste spriječili pojavu karijesa, budite ustrajni u provođenju higijene usta, ali prije svega, vi trebate biti primjer svom djetetu – kad vas vidi s četkicom, oponašat će vas. Osim toga, vodite ga na stomatološke preglede svakih šest mjeseci. U slučaju da netko u obitelji ima izbačenu donju čeljust, posjetite stomatologa već u djetetovoj četvrtoj godini života.

DEPRESIJA

Kako se nasljeđuje: U slučaju da netko u obitelji pati od depresije (često je to majka), rizik se povećava na 40 do 50 posto, jer je “bolest duha” nasljedna. Naravno, riječ je o klinički dokazanoj depresiji, a ne o promjenama raspoloženja ili o periodima kada ste nervozni zbog umora i kad se osjećate kao da ne možete dalje. Osim toga, ono što se nasljeđuje je samo sklonost ka depresiji, a okolina u kojoj dijete raste može izazvati njezin razvoj.

Što trebate učiniti? Pažljivo promatrajte svoje dijete, jer nije uvijek lako zapaziti simptome depresije. Slučajevi ove bolesti u obitelji mogu biti ozbiljan znak upozorenja.

DERMATITIS I PSORIJAZA

Kako se nasljeđuje: Ukoliko u obitelji ima oboljelih od alergija, možda je i dijete naslijedilo sklonost k atopijskom dermatitisu. Genetskim putem se prenosi i psorijaza, ali može se iskazati i nakon jake bakterijske infekcije (upala krajnika ili ždrijela) ili kod adolescenata nakon psihofizičkog stresa.

Što trebate učiniti? Kožu svog djeteta redovno mažite hidratantnom kremom i ne koristite parfimirane sapune. Odijevajte ga u tkanine od prirodnih vlakana.

ASTMA

Kako se nasljeđuje: Astma je bolest s dominantnim simptomom upale dišnih puteva, praćena kašljem, iskašljavanjem i otežanim disanjem. Najčešće je kod mlađih bolesnika nastala uslijed alergije, dok se u srednjoj životnoj dobi javlja kao bronhijalna astma. Ukoliko jedan od roditelja boluje od astme, vjerojatnost da će i dijete oboljeti iznosi oko 25 posto.

Što trebate učiniti? Ako posumnjate na alergiju, napravite testove (na koži ili u krvi), citološki pregled pljuvačke i bris nosa. Na osnovu nalaza i uspostavljene dijagnoze, poduzima se liječenje specifičnim lijekovima koji “stišavaju” alergijsku upalu. Terapija se provodi antihistaminicima i savjetuje se povećavanje vlažnosti zraka u prostoriji i izbjegavanje pušenja u kući. U dječjoj sobi ne bi se trebali nalaziti tepisi, dok jastuk, pokrivač i zavjese trebate često prati. Iz kutije za igračke izbacite one plišane i krpene.

POREMEĆAJI U PREHRANI

Kako se nasljeđuje: U slučaju da su oba roditelja vrlo krupna, male su šanse da će njihovo dijete biti sitno. Međutim, hoće li dijete postati debelo ovisi o tome kako jede, odnosno kako su ga roditelji naučili. Ukoliko se ne bavi sportom i provodi cijeli dan ispred računala ili televizora, imat će sve više suvišnih kilograma.

Što trebate učiniti? Pripazite na prehranu i fizičke aktivnost.

Autor: Life Content