Strah vas je maknuti se s društvenih mreža? Evo što možete isprobati

Britney Spears nedavno je zabrinula javnost nakon što je njezin profil na Instagramu netragom nestao. Ispostavilo se da je riječ o veselom razlogu – pjevačica je odlučila neometano proslaviti zaruke sa svojim dugogodišnjim partnerom Samom Asgharijem. Lorde je odlučila prebaciti objave na društvenim mrežama svojim agentima, dok se Lana Del Rey također odlučila odmoriti i uklonila je sve aplikacije koje joj u tome odmažu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by LANA DEL REY FAN PAGE (@ldr_fans)

Društveni mediji mogu biti melem za smirivanje stresnog uma nakon napornoga dana, no, nažalost, ima i svoje posljedice. Gotovo četiri milijarde ljudi koristi društvene medije diljem svijeta. Prema podacima iz Oberla, ovaj je broj u posljednjih nekoliko godina skočio za 920 milijuna. Ako ovaj članak čitate na svom mobitelu, među devet ste od 10 koji za to koriste mobilne uređaje. Možda ste i blizu prosječnog korisnika koji provodi gotovo tri sata dnevno na društvenim mrežama. Ljudi koriste društvene mreže dok čekaju u redu, dok hodaju, ponekad čak i na crvenom semaforu.

Iako društvene mreže ruše sve rekorde, 22 % korisnika Instagrama razmišljalo je o brisanju aplikacije 2020. Kad uzmete u obzir činjenicu da u 2020. nije bilo puno posla osim sjediti za mobitelom, to je puno. Želja za brisanjem društvenih mreža podudara se sa sve većom navalom ljudi koji se distanciraju na svojim telefonima kako bi poboljšali san, smanjili stres i smanjili vrijeme provedeno na takozvanom “doomscrollingu”, terminu koji se stvorio zbog našeg stalnog traženja informacija o pandemiji i nesvjesnog upijanja apokaliptičnih vijesti koje neminovno utječu na naše zdravlje.

Iako istraživanja pokazuju snažnu povezanost između pojave iPhonea i stope usamljenosti i depresije u djece, nema konačnih podataka da uporaba telefona uzrokuje usamljenost i drugo zdravlje problema. Povezanost je vrlo jaka, ali je provedeno nekoliko eksperimentalnih studija o različitim uporabama društvenih medija za testiranje različitih zdravstvenih ishoda. To ne čudi jer je te studije teško izvesti, a i svjedočimo da nam je u ovih 18 mjeseci poslužilo kao vrijedan izvor informiranja, ali i komunikacije s najdražima kada to nismo mogli uživo.

Zašto i dalje ne možemo ugasiti društvene mreže?

Postoje mnoge aktivnosti za koje znamo da bismo ih trebali češće ukomponirati u svakodnevicu (znate i sami da je riječ o tjelesnoj aktivnosti), a mnoge aktivnosti za koje znamo da bismo ih trebale činiti manje (npr. jesti nezdravo ili biti po cijele dane na društvenim mrežama). Bilo da se radi o odugovlačenju s posla ili o nečinjenju onoga što bismo trebali biti, uobičajeni psihološki mehanizam u osnovi je samoregulacija. Moramo moći kontrolirati svoje ponašanje. No kad je riječ o društvenim mrežama, djeluje kao da se potpuno isključujemo iz života, kao da nećemo biti u toku, da ćemo izgubiti prijatelje i da ćemo biti zaboravljeni. Iz svih tih razloga, svjesni da možda i imamo problem, ove aplikacije ostaju na našim mobitelima.

Samoregulacija ili detoks od društvenih mreža?

Međutim, Sternberg i kolege su ove godine proveli složeni eksperiment, kojim su htjeli ispitati mogu li ljudi prestati htjeti ići na društvene mreže. Sudionici su bili spojeni na EEG stroj (koji očitava moždane aktivnosti), a zatim su im prikazane internetske ikone/slike. Polovica sudionika doživjela je iskušenje – rečeno im je da pogledaju slike društvenih mreža, razmišljaju o njima te da izraze namjeru koristiti ih.  Druga polovica sudionika bila je ometena – rečeno im je da razmišljaju o dnevnim rutinama ili sličnim stvarima. Upute su obučavale sudionike u samoregulaciji, bilo od društvenih medija, bilo prema drugim navikama. I što se pokazalo? Sudionici koje su ometali manje su htjeli provoditi vrijeme na društvenim mrežama.

Ako radite na nekom projektu, ili samo želite pogledati seriju, a najednom osjećate želju provjeriti društvene mreže (što znate i sami da onda može potrajati sat vremena), možda će vam izričito odvraćanje pažnje, čak i nakratko, biti dovoljno da ostanete fokusirani na ono što trebate raditi. Možda umjesto toga ustanite i prošećite. Možda ćete prije nego što se vratite na posao okupirati svoj um nečim drugim. Ukratko, da biste se detoksirali, ne morate nužno sve obrisati, ali pokušajte s ovim mehanizmom.

Samim time da se stalno pitate što propuštate povećava vašu želju, zbog čega biste možda trebali zapisati koliko puta sami sebi kažete: “Hajde idem vidjeti što ima na Facebooku/Instagramu/TikToku.” Vjerujte, iznenadit ćete se koliko se želite na ovaj način “zabaviti”.

Nema sumnje da društveni mediji, poput filmova i televizije, mogu ublažiti stres. Većina nas je trebala upravo tu vrstu olakšanja u posljednje dvije godine i možda će trebati još dugo. No problem je i anskioznosti koju nam stvara sama pomisao da bismo trebali odmaknuti se i potrebno je vježbati tu samoregulaciju, ispuniti svoje vrijeme i drugim aktivnostima.

Foto: Unsplash