Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Kada se u tijelu pojavi previše bakterija, količina s kojom se tijelo ne može izboriti, tada dolazi do sepse, teške infekcije koja se može pojaviti u bilo kojem dijelu tijela i smrtonosna je ako se na vrijeme ne počne s liječenjem – dolazi do septičkog šoka. Kod sepse, bakterije struje krvotokom i lako mogu doći do bilo kojeg organa u tijelu pa tako i do srca ili mozga. Sepsa se liječi antibioticima.
Veći rizik od sepse je ako u tijelu već postoji neka infekcija, poput one na plućima, u mokraćnom sustavu ili na koži. Pojavljuje se ponekad i nakon kirurškog zahvata ili umetanja katetera – intravenskog, mokraćnog ili drena – što je dulje strani predmet u tijelu, rizik od sepse je veći. Pod povećanim rizikom su i ljudi čiji imunološki sustav je oslabljen, na primjer, oni koji se liječe od raka i stariji.
“Kada se razvije sepsa, simptomi su tresavica, zimica, povišena temperatura, slabost, mučnina, povraćanje i proljev. Sepsa može uzrokovati infekcije na bilo kojem mjestu u tijelu (naziva ih se metastatske infekcije) ako se brzo ne liječi. Infekcije se mogu pojaviti na moždanoj opni (meningitis), u srčanoj vreći (perikarditis), na unutrašnjoj strani srca ili tzv. endokardu (endokarditis), u kostima (osteomijelitis) i u velikim zglobovima. Apsces (nakupina gnoja) može nastati gotovo svugdje”, pojašnjeno je u MSD Medicinskom priručniku za pacijente.
Stručnjaci kažu kako je glavni uvjet za uspješno liječenje sepse – rano prepoznavanje simptoma, koji, napominju, nisu strogo specifični i ne ukazuju uvijek sepsu.
“Neki od tih simptoma kod odraslih osoba su izrazita slabost, promijenjeno stanje svijesti, gubitak apetita, groznica i tresavica, žeđ, otežano ili ubrzano disanje, ubrzan rad srca, snižen krvni tlak/vrtoglavica i smanjeno mokrenje. Kod djece na sepsu može upućivati istovremeno odbijanje hrane, konvulzije, povraćanje, osjećaj hladnoće i dezorijentiranost, dok se kod novorođenčadi na sepsu može posumnjati kada je dijete vruće na dodir (groznica) ili je pothlađeno, ako ima gnojni iscjedak oko pupka s oteklinom ili crvenilom, slabo ili uopće ne sisa, teško se budi i uglavnom je pospano te ima stalne konvulzije i učestalo povraća”, pojašnjavaju u bolnici KBC Zagreb.
“Svako od ovih stanja, bilo kod odraslih ili djece, treba shvatiti vrlo ozbiljno i zatražiti liječničku pomoć bez odgađanja. S liječenjem treba započeti unutar sat vremena od pojave simptoma, a ono uključuje davanje antibiotika, infuzijskih otopina i lijekova za potporu rada srca i bubrega”, napomenuli su.
“Često su prvi pokazatelji septičkog šoka, čak 24 sata ili više prije nego što krvni tlak padne, smanjena duševna živahnost i zbunjenost. Te simptome uzrokuje smanjeni dotok krvi u mozak. Izbačaj krvi iz srca se poveća, ali se krvne žile prošire i na taj način snize krvni tlak. Često osoba vrlo brzo diše tako da pluća odstranjuju prekomjerno ugljični dioksid pa se razina ugljičnog dioksida u krvi smanjuje”, objasnili su liječnici u MSD priručniku.
Rani simptomi:
Kasniji simptomi:
“U kasnijim stadijima temperatura tijela često pada ispod normale. S pogoršanjem šoka neki organi mogu zatajiti, uključujući bubrege (što dovodi do smanjenog stvaranja mokraće), pluća (što uzrokuje poteškoće s disanjem i nisku količinu kisika u krvi), te srce (uslijed čega dolazi do zadržavanja tekućine i oteknuća). U krvnim žilama mogu se stvoriti krvni ugrušci”, stoji u priručniku.
Pacijenti sa simptomima septičkog šoka moraju što prije doći u bolnicu, na odjel intenzivne skrbi.
“Intravenski se daju velike količine tekućine da se podigne krvni tlak (što se pažljivo nadgleda). Može se dati dopamin ili noradrenalin da se krvne žile stegnu, a krvni tlak povisi i poveća protok krvi prema mozgu i srcu. Ako se razvije zatajenje pluća, osobi može biti potrebna mehanička (strojna) ventilacija”, pojašnjavaju stručnjaci.
“Čim se uzmu uzorci krvi za laboratorijske kulture, intravenski se daju visoke doze antibiotika. Sve dok se laboratorijskim pretragama ne ustanovi koje su bakterije uzrokovale zarazu, obično se bolesniku istodobno daju dva antibiotika kako bi se povećala vjerojatnost uništenja uzročnika. Unatoč svim naporima, više od jedne četvrtine ljudi sa septičkim šokom umire”, dodali su.
“To su dugoročni problemi s kojima se osobe suočavaju nakon teške sepse te mogu uključivati dugoročne posljedice kao što je: nesanica, noćne more, napadaji panike, onemogućavanje bolova u mišićima i zglobovima, smanjenje kognitivnog funkcioniranja, disfunkcije organa i amputacije”, objasnili su u Hrvatskom društvu medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST) na Facebook stranici ‘Zaustavimo sepsu’.
“Stoga je izuzetno važno na vrijeme prepoznati sepsu. osim što ćemo povećati šansu za preživljenje, smanjiti ćemo i dugoročne posljedice koje se javljaju nakon sepse”, upozorili su.
Dodaju da je sepsa vodeći uzrok smrti djece u svijetu. Čak tri milijuna njih umre svake godine od ove opake infekcije.