Stres i tjelesna težina: Koja je zapravo veza?

Stres i tjelesna težina – kad ste pod pritiskom, navike u prehrani se mijenjaju, kao i vaši hormoni. Ono što jedete, s druge strane, utječe na vašu anksioznost. Evo kako držati svoje tijelo u ravnoteži.

Savjeti za upravljanje težinom imaju tendenciju fokusirati se na ono što jedete i koliko jedete. Ali iako su te dvije stvari svakako važne, važne su i razine stresa. Istraživanja pokazuju da je kronični stres u korelaciji s povećanjem tjelesne težine tijekom vremena.

U jednoj studiji časopisa Obesity, osobe čiji su uzorci kose pokazali povišene markere hormona stresa – kortizola – imale su češće povećan BMI. Druga studija pokazala je da su žene sa stresnim poslovima (onima koji su bili zahtjevni i nisu davali zaposlenima osjećaj kontrole nad onim što rade) pokazale veću vjerojatnost za debljanjem kroz 20 godina.

Stres i tjelesna težina

Povijesno gledano, stresne situacije naših predaka bile su i fizički zahtjevne te je čovjeku bilo potrebno dosta energije da ih savlada (primjerice, kad su morali bježati od predatora). Dakle, reagiranjem na stres preplavljujemo svoj sustav energijom (tj. glukozom). Ali u današnje vrijeme, kad su stresori ponajprije psihološki, višak energije se skladišti, i to uglavnom u obliku masnoće na trbuhu.

Istovremeno, kronično povišeni hormoni stresa mogu povećati vaš apetit. Vaš mozak traži hranu kad ste pod stresom.

Ako na kraju jedete da biste reducirali stres, ta hrana će vam djelovati još ukusnije. Kad se osjećamo uznemireno, prva asocijacija nam je tzv. comfort food, hrana koja nam pruža najviše zadovoljstva. Ta nezaustavljiva želja, pritom uglavnom za slatkišima, djelomično je i biološka – jer i stres kod životinja ublažava se unosom masti i šećera.

Pročitajte: Kako prepoznati kroničan stres, kako utječe na tijelo i kada potražiti pomoć?

Kako hrana utječe na raspoloženje

Naša prehrana može utjecati na to kako će se naše tijelo nositi sa stresom, suglasni su stručnjaci. Dobro nahranjen mozak je manje reaktivan, mirniji, optimističniji i jasnije razmišlja. Tako se i puno lakše nosimo sa stresorom. Hrana bogata hranljivim tvarima neophodnima za mozak, poput vitamina E, cinka i omega-3 masnoća, može smanjiti upale, ali i anksioznost.

Isto se odnosi i na prehranu na biljnoj bazi: studije povezuju konzumaciju voća i povrća sa smanjenjem razine stresa, a unos dovoljno vlakana potiče i zdrav mikrobiom crijeva, koji također može imati blagotvoran efekt. U nedavnoj studiji objavljenoj u Scientific Reportsu, 64 žene koje su svakodnevno uzimale prebiotičke suplemente (hranu za crijevne bakterije) tijekom četiri tjedna pokazale su smanjenje stupnja anksioznosti.

Kako zaustaviti ciklus stresa

Suvremeni život je pun stresora koje ne možemo uvijek kontrolirati. Ali možemo upravljati stresom smanjujući njegov utjecaj na naše tijelo, tvrde stručnjaci. Evo što vam može pomoći:

#1 Spavajte!
Kad ne spavate dovoljno, vaše tijelo je pretjerano reagibilno na vanjske stresore. Manjak sna također usporava metabolizam i otvara vam apetit, što pogoršava efekte stresa. Vježbanje je osnova zdravog sna, kao i dosljednost u vezi s vremenom odlaska na spavanje i izbjegavanja upotrebe elektronike prije lijeganja u krevet.

#2 Vježbajte (ali ne previše)
Fizička aktivnost smanjuje stres i čuva vaše zdravlje. Ali kad ste pod pritiskom, vježbe visokog intenziteta mogu predstavljati dodatni stres za vaše tijelo. Čak ako volite i HIIT, uključite u svoju rutinu i aktivnosti manjeg intenziteta, poput hodanja ili joge.

#3 Njegujte svjesnost
Studija za studijom pokazuje da svjesnost i meditacija mogu reducirati stres i poboljšati zdravlje. Upotrebljavajte aplikacije koje će vas voditi kroz meditaciju i poticanje pažnje, svuda i uvijek.

Pročitajte: Vježbama protiv stresa: Otjerajte loše raspoloženje!

Tekst: lepotaizdravlje.rs
Foto: Nataliya Vaitkevich via Pexels