FOTO: THINKSTOCK/GULIVER IMAGES
Opstipacija je prema najjednostavnijoj definiciji znak da je poremećen normalan rad debelog crijeva, odnosno da crijeva teško obavljaju prirodni proces izbacivanja produkata probave iz organizma.
Vjerojatno je svatko od nas barem jednom osjetio što znači tvrda stolica, ali to stanje najčešći je problem kod žena starijih od 65 godina, dok jedna od pet žena ima to stanje za vrijeme trudnoće, što je rezultat hormonskih promjena ili pritiska ploda na maternicu.
I žene koje su dulje vrijeme na visokoproteinskim redukcijskim programima itekako znaju kako opstipacija može biti neugodna. Iako je problem nešto izraženiji kod žena, ukupna pojavnost u populaciji varira od dva do 28 posto, kako pojašnjava dr. Lejla Kažinić Kreho, voditeljica zagrebačkog savjetovališta “Nutrimen”.
“Budući da jedemo svaki dan, i naša crijeva bi se dnevno trebala prazniti. Rijetko kada je opstipacija opasna za zdravlje, ali istina je da je izrazito neugodna. Povremeno, kada promijenite način života, bilo da ste pod stresom ili na putu, pa ste promijenili klimu ili način prehrane, opstipacija ne predstavlja problem. Ali ako dulje vrijeme zanemarujete to stanje (kronična opstipacija je stanje ako praznite crijeva manje od četiri puta tjedno), može se dogoditi da vam zatreba medicinska intervencija.”
Prema nekima, opstipacija može biti i znak lošijeg rada jetre i bubrega, hormonske neravnoteže i nepodnošenja hrane.
Dr. Alaistair Forbes, direktor udruge Core, jedne od najvećih humanitarnih udruga u Velikoj Britaniji za istraživanja raznih stanja probavnoga sustava, smatra da je opstipacija pokazatelj nepravilnog rada štitnjače. Ako ste žena starija od 50 godina, a niste imali problema s opstipacijom te niste nedavno mijenjali način prehrane, iznenadna opstipacija mogla bi biti i indikator da se nešto događa s debelim crijevom, stoga bi bilo važno da se posavjetujete s liječnikom, kako sugerira dr. Kažinić Kreho.
Inače, što se tiče laksativa za kojima mnogi ljudi posežu, otkriva nam da Engleska na laksative troši najviše novaca od svih europskih zemalja, a i dalje ima problema s kroničnom opstipacijom! Laksativi su, kaže ona, vaš zadnji izbor jer crijeva mogu postati ovisna o njima, postanu lijena, a uz to tijelu oduzimaju mnoge vitalne nutrijente. Laksativi funkcioniraju tako da povećavaju količinu vode koja se zadržava u debelom crijevu te se s vremenom crijevo na njih navikne i postane lijeno.
S obzirom na to da je najčešći uzrok opstipacije pogrešan životni stil, puno je pametnije odlučiti se na jednostavne promjene koje će brzo pokrenuti crijeva i posegnuti za prirodnim laksativima, kako smatra nutricionistica.
– Netopljiva biljna vlakna – Ne apsorbiraju se u tankom crijevu, nego se metaboliziraju u debelom crijevu i tako ga stimuliraju, a uz to još kontroliraju i uravnotežuju pH crijeva. Važno je i da biljna vlakna zbog metaboliziranja u debelom crijevu vežu potencijalne kancerogene i izbacuju ih, a osim što su izrazito dobra protiv opstipacije, imaju važnu ulogu kod hemoroida, osobito kod karcinoma debelog crijeva i karcinoma dojke. Stoga jedite pšenične mekinje (osim u slučaju intolerancije na pšenicu), zobene pahuljice, sojine pahuljice, rižu (smeđu i basmati sortu riže) i sve vrste graha.
Izuzetni prirodni laksativi su i lanene sjemenke koje “čiste” cijeli probavni sustav. Svakodnevno ih jedite, bilo u juhama ili žitaricama ili ih pak potopite preko noći u vodi. Suhe šljive, marelice i smokve poznate su po obilju biljnih vlakana. Ako ih koristite suhe, pokušajte nabaviti one bez sumpornog dioksida, što je osobito važno za alergične osobe, a korisne su i svježe varijante.
Povrće i voće valja jesti lagano kuhano, što bolje pridonosi olakšanju opstipacije. Također, sjajan je i jogurt, i to sa zdravim LGG bakterijama koje olakšavaju probavu. Mlijeko je, pak, umjereni laksativ, osobito punomasno mlijeko, no oprez kod onih koji imaju intoleranciju na mlijeko i mliječne proizvode.
Zanimljivo, i ljuta i začinjena hrana može pomoći. Čili kao laksativ?! Zvuči nelogično? Čili je poznat po tome da nadražuje sluznicu crijeva te se zbog toga proizvede više sluzi, što pridonosi mekšoj stolici. Ako ste nakon jedenja začinjene hrane dobili proljev, ne brinite se, to se događa mnogima!
Također, pomažu i mandarine i naranče. Kada se pojede sve osim kore, kod nekih ljudi se poboljša rad crijeva jer biljna vlakna i sjemenke imaju protuvezivajuću sposobnost, što pridonosi mekšoj stolici.
I za kraj – voda. Nemojte zaboraviti, kao i uvijek, popiti šest do osam čaša vode dnevno.
Šljiva, smokva, marelica, kivi, banana, grožđe, tikvice, slanutak, krastavac, špinat, bamija, sezamove sjemenke, lanene sjemenke, zob, pšenične mekinje, kupus.
Treba izbjegavati hranu koja ne sadrži biljna vlakna, kao što je većina prerađenih proizvoda od bijeloga brašna, kako ističe dr. Kažinić Kreho i daje primjer: Pomiješate li bijelo brašno s vodom, dobit ćete gustu masu, poput ljepila. Slična masa nastaje u tijelu kada pojedete proizvode od bijeloga brašna. Rezultat – ljepljiva masa koja začepi crijeva! Isto tako, treba izbjegavati crveno meso, koje je prijatelj opstipacije jer se probavlja duže vrijeme i ako ga jedete, uvijek ga kombinirajte s lagano kuhanim povrćem te uz mesni obrok obavezno jedite juhu. Smanjite na minimum unos tamnih čajeva i kofeinskih napitaka – jer stvaraju dehidraciju, a vama je sada potrebna voda u tijelu kako biste ispraznili crijeva. Izbjegavajte masne sireve, osobito punomasni sir otopljen na crvenom mesu – dakle, ne hamburger ili odrezak od crvenoga mesa s ploškom rastopljenog masnog sira na roštilju – začepit će crijeva kao da ste zatvorili bocu vina. Ako volite rastopljeni sir, pecite ga barem na povrću kao što su tikvice ili patlidžan, koje sadrži biljna vlakna.
– Lagano šetanje i plivanje potiču peristaltiku crijeva.
– Tjelesne vježbe koncentrirane na abdominalni dio, kao što su “trbušnjaci”.
– Masaža područja trbuha, i to lagana kružna masaža u smjeru kazaljke na satu pridonosi pokretanju crijeva.
– Redovito dnevno opuštanje smiruje stres i poboljšava peristaltiku.
FOTO: THINKSTOCK/GULIVER IMAGES
IZVOR: JUTARNJI.HR
Funckionalno tijelo nakon poroda mnogim je majkama nešto nedostižno i nemoguće, neostvarivo. No mora li uistinu tako i biti?Od inkotinencije, s...
Neosporno je da se sve više govori o zdravoj prehrani, načinu života i mentalnom zdravlju - a sve u cilju da se poboljša opće stanje. Ali, ima li č...
Kratke mikrošetnje mogle bi se pokazati korisnijima za vaše zdravlje u usporedbi s duljima, kako pokazuje nova studija.Znamo već koliko je hod...
U dobi od 33 godine Nikolina Sesar Dumančić postala je prva hrvatska neurokirurginja, no odluka da zakorači na ovaj "muški teren" nije došla iznena...
